Slovenija će morati više ulagati u znanje i inovacije

Slovenija je najviše bodova osvojila u javno-privatnim znanstvenim publikacijama, a daleko najmanje u rizičnom kapitalu. Povećala je ukupan broj bodova, a također i broj postignut u polovici od 32 pokazatelja za mjerenje inovacijske uspješnosti, ali ostaje tek nešto ispod prosjeka članica EU.

Čak i pri trošenju razvojnih sredstava daje prednost projektima koji su vidljivi, opipljivi, a šepa pri ulaganju u nematerijalni dio - znanje, inovacije. Stoga ukupni plasman nije bolji unatoč većim javnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, objašnjava dr. Peter Wostner iz Ureda za makroekonomske analize.

„Ta sredstva su uglavnom išla u javni sektor, napredovali smo. Smanjili smo zaostatak za prosjekom i vidljivo ubrzavamo. S druge strane, smanjili smo državnu potporu istraživačko-razvojnim aktivnostima u poslovnom sektoru. To jasno pokazuje da nije važan samo volumen, već i struktura“, objasnio je.

Sljedeći 7-godišnji europski proračun stoga će biti test zrelosti za državu, jer će - sudeći prema prijedlogu Komisije - država sama dodijeliti većinu kohezijskih sredstava.

„Omogućuje svakoj zemlji da pokaže je li zrela, odrasla zemlja ili će se upustiti u investicije koje, neću reći da su pogrešne, ali su investicije koje danas povećavaju kvalitetu života, ali ne jačaju otpornost i konkurentnost zemalja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju“, uvjeren je.

Budući da će divovski Bruxellesski fond za konkurentnost distribuirati sredstva izravno, zaobilazeći države članice, slijedeći primjer trenutnog istraživačkog programa Horizon, moraju se početi pripremati i za nove prilike u gospodarstvu, a također se povezati u europske mreže na korporativnoj razini, upozorio je i Wostner.