Regija Srednje i Istočne Europe postaje europska Siicijska dolina

Analitičari ističu kontrast između zemalja Srednje i Istočne Europe i zemalja Zapadne Europe u raznim digitalnim područjima. Proporcionalno, postoji veća prisutnost tvrtki u digitalnom sektoru i veća radna snaga angažirana u sektoru unutar regije SIE. Štoviše, zemlje Srednje i Istočne Europe sve više ulažu u istraživanje i tehnološki napredak, prema izvješću "ICT sektor u zemljama SIE kao regionalni pokretač rasta".

Gledajući unaprijed, autori izvješća izdvajaju umjetnu inteligenciju (AI) i kibernetičku sigurnost kao dva podsektora za koja očekuju da će biti pokretačka snaga regije u nadolazećim godinama.

Regija kao središte napretka

„Digitalno gospodarstvo i sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) posljednjih su godina doživjeli značajan rast i transformaciju. Ova regija ... pojavila se kao središte tehnološkog napretka, inovacija i digitalizacije“, navodi se u izvješću.

„Važnost digitalnog gospodarstva i IKT sektora ne može se precijeniti. Igra ključnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta, stvaranju radnih mjesta i jačanju ukupne konkurentnosti regije. S rastućom globalnom potražnjom za digitalnim uslugama i tehnologijama, CEE se pozicionirao kao značajan igrač na digitalnom tržištu“, dodaje se.

Izvješće obuhvaća članice EU srednje i jugoistočne Europe, koje zajedno imaju gotovo 100 milijuna stanovnika i čine 12,3% BDP-a EU.

Regija nije samo postigla brži rast od zapadne Europe dok zemlje sustižu svoje zapadne kolege, već izvješće također ukazuje na brzi tempo razvoja IKT sektora u regiji.

„To je vidljivo u stalnom povećanju udjela dodane vrijednosti u BDP-u, novim radnim mjestima i dinamici međunarodne trgovine - izvoz komercijalnih ICT usluga u regiji Srednje i Istočne Europe povećao se više od šest puta između 2005. i 2021.“, navodi se.

Zapravo, dodaju autori, „postoje neka područja u kojima je regija Srednje i Istočne Europe već ispred razvijenijih gospodarstava u EU - poput udjela zaposlenosti u ICT sektoru ili broja tvrtki u ICT sektoru na 1000 stanovnika“.

U 2022. godini kumulativna vrijednost izvoza ICT robe u srednjoj i istočnoj Europi porasla je na 98,6 milijardi USD, što je povećanje od 185% u usporedbi s 2005. S druge strane, izvoz ICT robe u zapadnoj Europi smanjio se za 9,5% u istom razdoblju, potencijalno zbog preseljenja proizvodnje ICT opreme u regiju Srednje i Istočne Europe, potaknutog nižim troškovima rada.

Češka i Slovačka prednjače u izvozu ICT robe po glavi stanovnika i mogu se pohvaliti snažnim proizvodnim sektorima u računalima, perifernim uređajima, komunikacijama i potrošačkoj elektroničkoj opremi.

S druge strane, ističe se u izvješću, ICT tvrtke u zapadnoj Europi obično imaju veću produktivnost rada s 135.512 eura dodane vrijednosti po zaposleniku, u usporedbi s 45.351 eurom u regiji srednje i istočne Europe.

Značajne razlike između zemalja

Zemlje srednje i istočne Europe također su pokazale slabije rezultate u digitalizaciji tvrtki i pojedinaca, poput e-trgovine, usluga u oblaku te korištenja velikih podataka i aktivnosti pojedinaca u e-upravi, dodaje se u izvješću.

Postoje i značajne razlike između zemalja u regiji, što pokazuju njihovi rezultati na Indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) koji procjenjuje digitalnu povezanost, savladavanje digitalnih vještina, online angažman i pružanje digitalnih javnih usluga.

Na temelju DESI-ja za 2022. godinu, samo tri od 11 zemalja srednje i istočne Europe - Estonija, Slovenija i Litva - premašuju prosjek EU. Većina tih zemalja nalazi se u donjoj polovici indeksa. Naime, Estonija se ističe kao istaknuti lider u digitalizaciji među zemljama srednje i istočne Europe, a odlikuje se iznimnim digitalnim uslugama unutar javne uprave.

Što se tiče izdvajanja za istraživanje i razvoj, Slovenija prednjači među zemljama srednje i istočne Europe, izdvajajući 2,11% BDP-a, iako je ispod prosjeka EU od 2,23%. Na osmom mjestu u EU, Češka i Estonija izdvajaju preko 1,5% BDP-a. Bugarska, Latvija i posebno Rumunjska zaostaju.

Brza evolucija poslovnog okruženja ubrzala je porast novih trendova koji su spremni oblikovati budućnost digitalnog gospodarstva. Ključni među njima su umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i tehnologija u oblaku.

AI će imati sve veći utjecaj

Očekuje se da će umjetna inteligencija imati sve veći utjecaj u cijeloj regiji, utječući ne samo na ICT sektor već i na različite industrije putem svojih primjena.

„Usred smanjenja važnosti tradicionalnih pokretača rasta, mnogi polažu nade u umjetnu inteligenciju (UI) kao izvor održivog gospodarskog rasta i povećane produktivnosti u srednjoj i istočnoj Europi, zapadnoj Europi i globalno“, navodi se u izvješću. al će do 2030. godine doprinijeti globalnom gospodarstvu s do 15,7 bilijuna dolara. Svojom sposobnošću da prevlada tradicionalna ograničenja kapitala i rada, umjetna inteligencija se smatra transformativnom snagom koja može pomoći donositeljima odluka, poslovnim liderima i stručnjacima u industriji usred značajnih izazova poput starenja stanovništva, nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj, regulatornih složenosti, stagnacije produktivnosti i nedostatka talenata. Učinkovito usvajanje rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji nudi regiji Srednje i Istočne Europe i EU ključnu priliku za jačanje gospodarske konkurentnosti i izravno suočavanje s tim izazovima. Sektor kibernetičke sigurnosti, potaknut rastućom tržišnom potražnjom koja proizlazi iz hibridnih prijetnji poput onih koje predstavlja Rusija, vjerojatno će također doživjeti značajan rast u kratkom roku.

„Posljednjih godina zemlje Srednje i Istočne Europe doživjele su brzu evoluciju kibernetičke sigurnosti. S intenziviranjem hakerskih napada i pojavom novih oblika kibernetičkih prijetnji, okruženje je postalo rizičnije i teže za snalaženje i javnim i privatnim akterima“, navodi se u izvješću. „Zbog rastuće međuovisnosti, kritična infrastruktura obuhvaća sve više područja. Nekada su to bili mostovi i zgrade, ali sada obuhvaća ICT sustave te se, uz uobičajene sektore poput zdravstva, energetike ili financija, dodaju novi poput poljoprivrede, kemijskog i elektromehaničkog sektora. Stoga je sve veća važnost kibernetičke sigurnosti. Trenutni nacionalni i regionalni zakonodavni napori moraju biti usmjereni na mobilizaciju ključnih aktera kako bi se osiguralo da je njihovo poslovanje sigurno i da su tvrtke spremne za buduće prijetnje“, komentirao je Karol Okonski, direktor PwC-a i voditelj odjela za kibernetičku sigurnost javnog sektora za Srednju i Istočnu Europu, kako je navedeno u izvješću. U međuvremenu, očekuje se da će tehnologija u oblaku poslužiti kao okosnica koja podržava napredak i umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.