Google šokirao Finsku i izazvao pravu pobunu

Slučaj je otvorio pitanje cijene tehnološkog razvoja, odgovornosti velikih kompanija i koristi koje lokalne zajednice uopće imaju od infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Finske vlasti zaustavile su radove, dok stanovnici upozoravaju na uništavanje prirode, zagađenje vode i narušavanje života u svojim mjestima, piše Guardian.

Na mjestu gdje se donedavno prostirala gusta šuma, danas se nalazi golema površina ogoljene zemlje, ispresijecana tragovima teških strojeva, lokvama smeđe vode i hrpama zemlje, korijenja i granja. U okolici finskog grada Muhosa, na sjeveru zemlje, Google je iskrčio približno 330 hektara šume, i tako uklonio oko 250.000 stabala. U obližnjem Otanmäkiju posječeno je još oko 150.000 stabala. Prema procjenama finskih ekologa, posljedice su već postale predmet ozbiljnog političkog i javnog spora.

Problem nije samo u razmjerima sječe. Finsko tijelo za licenciranje i nadzor (LVV) naredilo je Googleu da privremeno obustavi radove na objema lokacijama jer potrebne procjene utjecaja na okoliš nisu bile dovršene prije krčenja zemljišta. Slučaj je otvorio neugodna pitanja za zemlju koja se ponosi svojim prirodnim bogatstvom i kvalitetom institucija: kako je moguće da je velika međunarodna kompanija započela tako opsežan zahvat prije ispunjavanja propisanih uvjeta i tko će snositi odgovornost za nastalu štetu?

Problema ne manjka. Stanovnici upozoravaju da smeđa voda s ogoljene površine otječe u obližnji potok koji se ulijeva u rijeku Oulujoki. U Otanmäkiju je, prema svjedočenjima mještana, voda u potoku također postala smeđa nakon sječe.

Direktor Googla za Finsku Antti Järvinen prošlog se tjedna ispričao zbog krčenja šuma, ali uz napomenu da je tvrtka postupala u skladu s najboljim razumijevanjem zakonskih propisa koje je tada imala. Kompanija je objavila i da radi na zaštiti kvalitete vode na lokaciji Muhos te da planira saditi drveće na 130 hektara. Ekološke udruge odgovaraju - takva obnova ne može poništiti razmjere nastale štete.

Slučaj dolazi u trenutku kada se Finska ubrzano pozicionira kao jedno od poželjnijih europskih odredišta za izgradnju podatkovnih centara. Prema navodima iz izvornog izvještaja, u zemlji je oko 145 novih centara u različitim fazama planiranja. Hladna klima zbog koje su troškovi hlađenja podatkovnog centra manji, dostupnost zemljišta i relativna geopolitička stabilnost potiču tehnološke kompanije da u toj zemlji ulažu goleme iznose u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.

Googleov projekt u Muhosu i Otanmäkiju dio je investicijskog plana vrijednog 13 milijardi eura, najvećeg takvog projekta dosad u Finskoj. Ulaganje ima snažnu potporu vlade, koja u njemu vidi priliku za privlačenje kapitala i jačanje gospodarstva. Premijer Petteri Orpo, koji predvodi vladu suočenu s pritiscima na javne financije i opsežnim rezovima potrošnje, ranije je poručio da je privlačenje investicija glavni prioritet te da vrijednost podatkovne ekonomije nadilazi izravni iznos uloženog novca.

S druge strane, Jussi Kangasharju, voditelj računalnih znanosti na Sveučilištu u Helsinkiju, upozorava da podatkovni centri stvaraju relativno malo radnih mjesta, dok su njihove šire koristi za nacionalno gospodarstvo ograničene. Prema njegovoj procjeni, znatan dio poslovne vrijednosti ostaje izvan zemlje u kojoj se infrastruktura nalazi, a ni porezni prihodi ne moraju biti razmjerni veličini ulaganja.

„To su međunarodne tvrtke koje opslužuju međunarodne klijente. Vrlo malo poreza na dobit odlazi u Finsku“, upozorio je Kangasharju. Upravo zato uništavanje šume u Muhosu za dio finske javnosti više nije samo pitanje poštovanja okolišnih propisa. Ispada da lokalno stanovništvo mora trpiti sve negativne posljedice koje dolaze s gradnjom ovakvih centara, a istovremeno imaju premalo koristi takvog projekta.