Europa daje pet milijardi eura za sedam AI megatvornica, među kandidatima i Hrvatska

Za domaćinstvo i sufinanciranje sedam AI megatvornica vrijednih 30 milijardi eura prijavilo se 18 država članica, među njima i Hrvatska, no Europska komisija odabrat će najviše sedam projekata.

Riječ je o velikim podatkovnim centrima koji objedinjuju superračunala i infrastrukturu za treniranje najnaprednijih modela umjetne inteligencije. Projekt je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila početkom godine na Pariškom summitu o umjetnoj inteligenciji, kada je govorila o pet centara i ulaganjima od 20 milijardi eura. Zbog velikog interesa država članica plan je u međuvremenu proširen na sedam projekata ukupne vrijednosti 30 milijardi eura.

Europska komisija osigurat će pet milijardi eura iz europskog proračuna, dok će države domaćini uložiti jednak iznos. Ostatak financiranja, oko dvije trećine ukupne vrijednosti projekta, očekuje se od privatnog sektora.

Natječaj predviđa izgradnju četiri manja AI centra s između 25.000 i 75.000 specijaliziranih AI čipova te tri veća centra koji će raspolagati s 40.000 do 100.000 čipova. Pobjednici natječaja trebali bi biti poznati početkom 2027., a za završetak izgradnje imat će 18 mjeseci, što znači da bi prve megatvornice trebale početi s radom sredinom 2028. godine, piše Politico.

Za domaćinstvo najvećih AI megatvornica kandidirali su se Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Grčka, dok Francuska, Poljska, Finska, Danska i Češka konkuriraju za manje projekte. Hrvatska, zajedno s Estonijom, Mađarskom, Irskom, Latvijom, Litvom, Slovačkom i Švedskom, zasad sudjeluje u konzorcijima drugih država te se ne spominje kao domaćin vlastite AI megatvornice, otkriva Euroactiv.

EU želi sustići SAD i Kinu

Prema podacima Sveučilišta Stanford, oko 60 posto naprednih modela umjetne inteligencije danas razvija se u Sjedinjenim Državama, oko 30 posto u Kini, dok Europa sudjeluje s manje od pet posto. U Bruxellesu smatraju da postojeća mreža od 19 AI centara, koje EU sufinancira od 2022., više nije dovoljna za razvoj konkurentnog europskog ekosustava umjetne inteligencije, piše Le Monde.

Jedan od glavnih ciljeva projekta jest jačanje europske tehnološke suverenosti, no Bruxelles priznaje da će u prvoj fazi i dalje ovisiti o američkim proizvođačima čipova poput Nvidije i AMD-a.

Europska komisija ističe da Europa trenutačno nema vlastitu proizvodnju najnaprednijih AI procesora potrebnih za ovakve podatkovne centre, ali očekuje da će se europska rješenja postupno uključivati u budućim fazama razvoja.

Pojedini europski zastupnici i analitičari pritom upozoravaju da bi novi centri mogli dodatno učvrstiti ovisnost Europe o američkoj tehnologiji, dok Komisija odgovara da postojeći računalni kapaciteti već sada ne mogu zadovoljiti potražnju europskih tvrtki za razvojem umjetne inteligencije.

Velika potrošnja energije i neizvjesno financiranje

Osim tehnoloških izazova, projekt otvara i pitanja održivosti. Poput velikih podatkovnih centara, AI megatvornice trošit će goleme količine električne energije i vode za hlađenje sustava.

Europska komisija poručuje da će prednost imati projekti s najvišim standardima energetske učinkovitosti i održivosti, dok dio stručnjaka traži strože kriterije, uključujući korištenje novih niskougljičnih izvora energije, zabranu dizelskih agregata i veću primjenu sustava vodenog hlađenja.

Neizvjesnost postoji i oko financiranja. Od pet milijardi eura koje bi trebala osigurati Europska komisija, četiri milijarde planirane su iz sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a, o kojem države članice još pregovaraju. Unatoč tome, Bruxelles tvrdi da ima alternativne scenarije ako dio planiranih sredstava ne bude odobren.