Bioterorizam danas: AI i biotehnologija kao novi rizici

Primjeri bioterorizma ili agroterorizma izuzetno su rijetko jasno dokumentirani – područje često karakteriziraju tajne operacije, političke optužbe i indicije. Slučaj "Fusarium graminearum" najbolje je dokumentiran primjer do sada kada je riječ o sumnji u bioterorizam koji sponzorira Kina protiv zapadne demokracije.

U srpnju 2024. godine su carinici u zračnoj luci Detroit Metropolitan nakon slijetanja kontrolirali Zunyonga Liua (34), biologa sa Sveučilišta u Hangzhouu u jugoistočnoj Kini. U njegovoj prtljazi nalazili su se: zgužvane papirnate maramice, filter papir s kriptičnim krugovima i četiri plastične vrećice sa crvenkasto-smeđim biljnim materijalom - ali to nisu bili bezopasni uzorci, već Fusarium graminearum, patogen koji američke vlasti klasificiraju kao "potencijalno agroterorističko oružje" sposobno uništiti cijele usjeve i otrovati i životinje i ljude.

Agroterorizam u zračnoj luci?

Liu je isprva tvrdio da je došao posjetiti svoju djevojku Yunqing Jian, koja je bila na postdoktorskom studiju na Sveučilištu u Michiganu. No pod pritiskom istražitelja na kraju je priznao da je namjerno skrivao uzorke kako bi ih klonirao u laboratoriju i koristio za daljnje eksperimente. Na Liuovom mobitelu istražitelji FBI-a pronašli su relevantnu literaturu o "ratovanju biljnim patogenima" i zapise razgovora s Jian - dokaze o koordiniranim planovima krijumčarenja i prethodnim pokušajima uvoza zabranjenih uzoraka.

Njegova djevojka Jian također je brzo dospjela u središte pozornosti: prema navodima FBI-a, ona je odana Komunističkoj partiji i istražuje iste patogene u Michiganu. Istražitelji su optužili ovaj par za zavjeru, krijumčarenje i prijevaru kada je riječ o dobivanju viza.

Dok je Liu deportiran izravno u Kinu i ostao izvan dohvata američkog pravosuđa, Jian je ostala u pritvoru čekajući saslušanje o jamčevini.

„Ozbiljni nacionalni sigurnosni problemi"

Već 2020. godine nekoliko američkih država upozorilo je na neželjene pakete iz Kine koje su stanovnici primali. Vlasti izrazile su sumnju da paketi mogu sadržavati nepoznato sjeme ili invazivne biljne vrste. "Invazivne vrste uništavaju okoliš, istiskuju ili uništavaju domaće biljke i kukce te uzrokuju ozbiljnu štetu usjevima", navodi se u priopćenju za javnost Ministarstva poljoprivrede savezne države Virginije od 24. srpnja 2020.

U Sjedinjenim Američkim Državama sada raste zabrinutost da je ono što je započelo kao znanstvena razmjena bilo dio tajne strategije slabljenja američke poljoprivrede od strane strateškog konkurenta.

Sigurnosni stručnjaci i političari govore o "ozbiljnim nacionalnim sigurnosnim problemima" – prošlogodišnji slučaj postao je glavni primjer nove prijetnje bioterorizma u doba hibridnog ratovanja: ciljani napadi na proizvodnju hrane uvođenjem ili ciljanom modifikacijom opasnih patogena.

No Fusarium graminearum već se udomaćio u SAD-u. Kod pšenice i ječma uzrokuje propast zrna, a kod kukuruza trulež klipova. Međutim, prava opasnost bila bi genetski modificirana varijanta protiv koje se ništa ne bi moglo poduzeti. Zasad nema dokaza da su krijumčareni uzorci genetski manipulirani. Ali opasnost je stvarna i zastrašujuća.

Biotehnologija i umjetna inteligencija – nova dimenzija opasnosti

Osim tradicionalnih metoda krijumčarenja, na važnosti dobiva i mogućnost optimizacije štetočina korištenjem sintetičke biologije ili dizajna proteina uz pomoć umjetne inteligencije. Znanstvenici već dugo upozoravaju da bi alati za modificiranje gljivica, spora, virusa i toksičnih proteina mogli poslužiti ne samo u miroljubive, već i potencijalno ratne svrhe.

Situaciju pogoršava činjenica da trenutni sigurnosni mehanizmi nisu dovoljni. Nedavna studija pokazuje da moderni modeli umjetne inteligencije mogu generirati opasne varijante proteina koje ostaju neprimijećene kod konvencionalnih kontrola.

„Proteini generirani umjetnom inteligencijom mogu imati svojstva usporediva s onima koja se nalaze u prirodi, ali se razlikuju u svojoj DNK sekvenci. Ako je protein potencijalno opasan, kontrolni sustavi će 'previdjeti' opasnost“, objašnjava Birte Platow, profesorica sa Tehničkog sveučilišta u Dresdenu u Njemačkoj.

Propusti u proizvodnji proteina generiranih umjetnom inteligencijom

„Proteinski inženjering je istraživanje s mogućom dvostrukom namjenom. Stoga može imati izuzetno pozitivne učinke, na primjer u razvoju cjepiva, terapijama baziranim na genima, za individualizirane dijagnostičke i terapijske koncepte te za bolesti za koje trenutno postoji malo ili nimalo dostupnih tretmana“, kaže Platow.

„Istovremeno, ovo istraživanje je vrlo rizično jer je ista tehnologija povezana s potencijalno štetnim učincima – poput nenamjerne ili namjerne sinteze gena koji kodiraju opasne proteine, na primjer, za razvoj bioloških ratnih otrova", kaže on.

Njemačko vijeće stručnjaka također potvrđuje da tehnologije dvojne namjene, a posebno dizajn proteina potpomognut umjetnom inteligencijom, tehnički olakšavaju napade na kritičnu infrastrukturu, poljoprivredu i lance opskrbe.

Podcijenjena opasnost od bioterorizma

Do danas su sudski dokazi o stvarnim napadima rijetki. No, promjena prijetnji prisiljava zapadne demokracije na oprez. Kombinacija dizajna proteina potpomognutog umjetnom inteligencijom, problema dvojne upotrebe i nedostataka u procjeni rizika stvara novu dimenziju za agroterorizam i bioterorizam.

Kao što pokazuje slučaj Yunqing Jian i Zunyong Liu, napadi na neku zemlju se više ne moraju provoditi isključivo tradicionalnim sredstvima – oni već odavno uključuju i mikrobiološka sredstva. Sljedeća velika kriza mogla bi započeti prilično nevidljivo – tamo gdje završava kontrola nad gljivičnim sporama i varijantama genoma.