Analiza: Koliko se svakodnevnih usluga u najvećim hrvatskim gradovima može obaviti digitalno?

Europski podaci ipak upozoravaju da građanima nisu uvijek jednostavne, a umjetna inteligencija to bi mogla promijeniti, ističu iz hrvatske IT tvrtke ByteInk.

Digitalne usluge danas su dio svakodnevice građana Republike Hrvatske, a pregled takvih servisa u 15 najvećih hrvatskih gradova potvrđuje da su slične mogućnosti većinski dostupne u različitim područjima svakodnevnog života; od trgovine i mobilnosti do komunikacije s gradskim službama.

U analizu su ušle općenite komercijalne usluge poput dostave hrane, online kupnje namirnica, taksija preko aplikacije, dijeljenih bicikala ili romobila, car-sharinga, ali i one javne poput digitalnih karata za javni prijevoz, plaćanja parkinga aplikacijom, digitalnih zahtjeva prema gradu i istovjetnih prijava komunalnih problema, kao i pregleda komunalnih računa i usluga online.

Rezultati analize pokazuju da je u gradovima prosječno zastupljeno otprilike devet promatranih servisa, a nijedan ih ne broji manje od osam, što znači da su hrvatski gradovi uredno pokriveni svakodnevnim digitalnim alatima.

Zagreb ima sve, male razlike vidljive u mobilnosti

Od analiziranih gradova, Zagreb i susjedna Velika Gorica ističu se kompletnom ponudom svih 10 usluga, a većina ostalih gradova vrlo im je blizu, bez obzira na njihovu veličinu.

Najveće razlike pritom se očituju u mobilnosti; primjerice, usluga car-sharinga, koja omogućuje kratkoročni samoposlužni najam automobila za gradsku vožnju, trenutno je dostupna samo u tri grada; Zagrebu, Dubrovniku i Velikoj Gorici ako računamo lokaciju Zračne luke Zagreb, a to se tržište u Hrvatskoj općenito tek razvija.

Ostale ključne prometne digitalne usluge, poput taksija preko aplikacije, dijeljenog sustava bicikala ili romobila te digitalne kupovine karata za javni prijevoz, dostupne su u gotovo svim promatranim gradovima. U pojedinim mjestima poput Slavonskog Broda, Velike Gorice i Samobora javni prijevoz je u potpunosti besplatan, pa takva usluga nije ni potrebna.

Javne usluge široko dostupne, ali nisu svima jednostavne

Što se tiče online pristupa javnim i komunalnim uslugama, građani svih 15 najvećih hrvatskih gradova na neki način mogu digitalno poslati određene zahtjeve prema gradu, prijaviti komunalne probleme ili provjeriti statuse usluga.

Na razini cijele zemlje, rast korištenja takvih servisa je primjetan: Eurostatovi podaci iz 2025. govore kako je u 2025. godini 55,4 posto građana Hrvatske online kontaktiralo javnu upravu, što je skok od 11 posto u odnosu na godinu ranije.

U cjelini, Europska komisija u svojem je Izvješću o digitalnom desetljeću iz 2026. pokazala kako su digitalne javne usluge za građane u Hrvatskoj dobile 75 od mogućih 100 bodova, što je ipak niže od prosjeka EU koji je na 84,6.

To što neka usluga postoji ne znači nužno da je građanima jednostavna za korištenje. Primjerice, anketa Europske komisije i Eurostata iz 2023. otkrila je da se 47,4 posto građana Zagreba ne slaže ili ne zna slaže li se s tezom da se informacijama i uslugama njihove gradske uprave lako pristupa online.

“Aplikacije će sve više razumjeti korisnike”

I dok to ostaje izazov za brojne digitalne servise, umjetna inteligencija mogla bi postati faktor njihove pozitivne promjene, te dodatno olakšati korištenje takvih usluga građanima.

“Umjetna inteligencija značajno mijenja paradigmu korištenja digitalnih usluga”, navode stručnjaci iz hrvatske IT tvrtke ByteInk, koja je, između ostalog, specijalizirana za razvoj aplikacija. “Dosad su korisnici morali učiti kako koristiti aplikacije, a u budućnosti će aplikacije sve više razumjeti korisnike.”

Prirodna komunikacija s AI asistentima tako bi mogla zamijeniti klasična korisnička sučelja i na taj način ubrzati iskustvo korisnika.

“Umjesto otvaranja više aplikacija, bit će dovoljno reći: „Produži mi parking”, „kada dolazi autobus?” ili „prijavi kvar javne rasvjete””, objašnjavaju stručnjaci. “To je posebno važno za starije građane, kojima prirodan razgovor na hrvatskom jeziku može znatno pojednostavniti korištenje digitalnih usluga.”

Hrvatski gradovi su, u smislu dostupnosti digitalnih alata za obavljanje svakodnevnih obveza, većinski pokriveni, no njihova funkcionalnost i upotreba ovisi o brojnim faktorima. Daljnji razvoj stoga će se sve više odnositi na njihovu dostupnost i jednostavnost korištenja, kako bi tehnologija građanima trajno olakšala svakodnevni život.