Aco Momčilović: Hrvatske institucije ignoriraju temu umjetne inteligencije

Aco Momčilović osvrnuo se na inicijativu saborske zastupnice Marije Selak Raspudić u vezi s okruglim stolom u Hrvatskom saboru te na činjenicu da nijedan zastupnik nije došao na taj okrugli stol.

- Bio sam začuđen, imamo tako važnu temu i nitko se ne pojavi. Sjeli smo i došli su novinari. Od sto i nešto zastupnika nije se pojavio gotovo nitko, kaže.

- Kakav je to teror institucija koje ignoriraju jednu od najvažnijih tema današnjice, upitao je Momčilović u intervjuu na HRT-u.

Politika bi, kazao je, trebala pokazati veći interes za ovu, kao i za druge vrste tehnologije. Smatra da bi zastupnici kao predstavnici naroda trebali biti zainteresirani da nešto o tome nauče.

Momčilović je odgovarao i na pitanja o tome zašto bi saborskim zastupnicima koristila informacija o umjetnoj inteligenciji te kako bi je mogli praktično iskoristiti.

- Za početak, prije dva dana američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris razgovarali su s predstavnicima najvećih tvrtki, upozorili su na opasnosti i prednosti. Oni su našli razlog da na najvišem vrhu politike vode razgovor o toj temi, tvrdi.

Naglašava da pitanje umjetne inteligencije nije samo važno iz perspektive tehnologije nego i iz perspektive utjecaja na društvo. Istaknuo je da on proučava tehnologiju iz perspektive socioekonomskih posljedica i da nije tehnički stručnjak.

- Htio bih da se više ljudi bavi posljedicama (op.a. ove tehnologije) na društvo, nastavio je Momčilović.

Momčilović se osvrnuo na pojavu ChatGPT-a, alata koji upotrebljava već stotinjak milijuna korisnika. Upozorio je na utjecaj tog alata kada se radi o implikacijama vezanim za tržište rada.

- On je "language model" koji je naučio komunicirati s ljudima preko jezika, to je statistički sustav koji radi predikciju što će biti sljedeća vijest. To nije sustav koji služi za pretraživanje informacija kao Google. Iako ga katkad ljudi tako upotrebljavaju, on može dati i bolji i lošiji odgovor, kaže.

- On ulazi u skupinu generativnih alata koji su super kada želite smisliti nešto novo, kombinirati, možete čak porazgovarati, biti inovativni ili postaviti neko pitanje, dodaje.

ChatGPT je besplatan, dostupan svima i najnovija verzija nudi proširene parametre unutar kojih taj alat djeluje.

- Svi se ljudi besplatno mogu koristiti tim sustavom, on često halucinira, katkad daje lažne podatke, ali vas može inspirirati ili vam dati ideju za nešto novo, zaključuje.

Talijanska vlada je uz rigoroznije uvjete u odnosu na ostale države ograničila korištenje tog alata, Momčilović tvrdi da to nije nužno dobro.

- Talijanska vlada je to zabranila, ali ne potpuno, u Italiji su morali uvesti ograničenja kako bi ga se moglo upotrijebiti, kaže.

- Da ga nisu dopustili, što mislite koliko bi to imalo smisla kada vi uključite VPN i možete ga upotrijebiti drugim putem? Mislim da to nije dobar smjer i da se tu ne može mnogo napraviti zabranama, tvrdi Momčilović.

Momčilović je rekao da ni znanstvenici nisu postigli konsenzus kada je u pitanju umjetna inteligencija, tvrdi kako procjene o nekakvim rokovima razvoja nisu realne. Osvrnuo se i na značaj ove tehnologije kada se radi o psihologiji, ali i

otvaranju nekih etičkih pitanja.

- Znanstvenici ne znaju gdje ovo može završiti, kaže.

- Umjetna inteligencija je tehnologija opće primjene. Imali smo ih nekoliko u povijesti: parni stroj, struja, internet. To su tehnologije koje utječu na sve pore društva i ostale tehnologije, ako se to predviđanje ostvari, to govori o tome koliko će to biti moćna tehnologija i koliko ju je važno usmjeriti, tvrdi.

Ističe da je ovo polje u kojem se isprepliću pitanja ekonomske koristi, brzine razvoja i sigurnosti.

- Onda dolazimo do tih pitanja što kažu neki stručnjaci, da li zaustaviti razvoj ili ne? Mi imamo različite aktere na svijetu koji se pitaju tko će prije razviti, gledaju ogroman potencijal, radi se o stotinama milijardi dolara potencijalne koristi. Netko će ih izgubiti, a netko dobiti, nastavlja.

Kad se radi o psihologiji ljudi, postavilo se i pitanje o tome koliko je dobro da umjetna inteligencija ima pristup datotekama o psihologiji ljudi.

- Mi smo dopustili da u "data-setove" ulaze naši podaci o tome kako razmišljamo, govorimo, koje su nam prednosti i mane, kakvi su naši mentalni konstrukti, tvrdi.

Nastavilo se u tonu potencijalnih opasnosti, istaknut je primjer da umjetna inteligencija može greškom ili namjerno, onemogućiti korištenje vode i struje.

- To je nešto što će ako već nije, vrlo brzo postati moguće, možemo govoriti o konkretnim ili o apstraktnim opasnostima koje predstavlja umjetna inteligencija, zaključuje.

Vojna upotreba umjetne inteligencije je nešto što nije uvijek u fokusu, postavilo se pitanje o tome kako to utječe na ravnotežu moći u Svijetu.

- Mi o vojnoj upotrebi imamo najmanje informacija. Svi projekti su pod velom tajnosti, nitko se sa time ne hvali. Imamo ono što je poznato kao "little autonomous weapons systems". Nekakvi sustavi oružja koji sama rade napadačke ili obrambene akcije. Prije nekoliko godina imali smo inicijativu da se zaustavi razvoj takvih sustava i nitko je nije potpisao, kaže.