Kako se ističe u najavi, riječ je o 300-tinjak tvrdo ukoričenih stranica priča o Hajduku i njegovoj povijesti — od osnivanja kluba, preko njegovih najvećih legendi i mitskih utakmica pa do današnjih dana, Marka Livaje i povratka korijenima 'narodnog kluba' pod egidom Našeg Hajduka.
Priče su mješavina onih koje su objavljivane na Telesportu u kolumni "Priče iz davnine", nekih ranije objavljenih drugdje, te još nekih sasvim novih i dosad neobjavljenih.
"Nitko o sportu ne piše poput Dežulovića. Riječ je o pripovjedaču koji i od minornog, sporednog detalja može isplesti epsku priču. Njegove priče sportske tematike rijetke su, ali legendarne", stoji u najavi.
"U ovoj knjizi reći će vam Dežulović mnogo toga o sebi, mnogo više nego što ste mogli saznati čitajući njegove kolumne o poslovično teškim društveno-političkim temama, ali neće vam dati da se za to uhvatite. Koristit će Hajduk kao medij razotkrivajući sebe, a sebe da bi razotkrio Hajduk na način na koji nitko nikad nije", dodaje se.
"Pitate li Borisa Dežulovića, po svoj prilici će vam slagati da Bili libar nije, barem dijelom, i knjiga o Borisu Dežuloviću", rekao je urednik knjige i glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga. "Pitate li mene, koji sam imao tu čast sudjelovati u ovoj akciji iz koje je pao gol, to je knjiga o ljubavi i vječnom životu", dodao je.
U pogovoru knjizi novinar i književnik Ante Tomić ističe kako je "žalosna činjenica da je Hajduk uvijek djelovao bolje na papiru nego na travnjaku. Imao je bolje pisce nego nogometaše, a najbolji je među njima, treba li to uopće napominjati, Boris Dežulović".
Boris Dežulović (1964.) redoviti je kolumnist u hrvatskim, bosansko-hercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima. Objavio je dosad SF roman "Christkind" (2003.) o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe, satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini "Jebo sad hiljadu dinara" (2005.) i knjigu poezije "Pjesme iz Lore" (2005.), te knjigu kratkih priča "Poglavnikova bakterija" (2007.). Napisao je i scenarij dokumentarnog filma "Dnevnik graditelja" redateljice Jasmile Žbanić. Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.
"Bili libar" objavljen je u izdanju Telegrama.
