Izdavači lani imali 28 posto manju dobit

Po podatcima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostalim izdavačkim djelatnostima u toj godini poslovao je 631 poduzetnik s 3.831 zaposlenim, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje broja zaposlenih za 63 ili 1,6 posto.

Ti su poduzetnici ostvarili 332,8 milijuna eura ukupnih prihoda ili gotovo tri posto više nego u 2022. godini, dok su im istodobno rashodi uvećani za 4,2 posto, na 317,7 milijuna eura. Konsolidirani financijski rezultat u toj djelatnosti bio je pozitivan, u visini od 11,2 milijuna eura, što je za 27,6 posto manje u odnosu na 15,4 milijuna eura neto dobiti u 2022. godini.

Od njih 631, 426 je poslovalo pozitivno, ostvarivši neto dobit razdoblja od 24,8 milijuna eura ili 28,4 posto više. Istodobno, 205 zabilježilo je gubitak razdoblja od 13,8 milijuna eura, što je čak 247 posto više nego godinu ranije.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostalim izdavačkim djelatnostima u 2023. godini iznosila je 1.027 eura, što je za 5,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu te za 0,1 posto manje u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika na razini RH od 1.028 eura.

Najveće prihode u 2023. u toj djelatnosti imale su Narodne novine, gotovo 42 milijuna eura. Slijedi Školska knjiga sa 41,6 milijuna eura prihoda, Hanza media, 36,8 milijuna eura, 24 sata 22,3 milijuna eura, Profil Klett 18,1 milijun eura te Večernji list 16,5 milijuna era i Alfa, 10,6 milijuna eura.

I najveću dobit ostvarile su Narodne novine, 4,16 milijuna eura. Slijedi Profil Klett, sa 2,5 milijuna eura, Školska knjiga 2,34 milijuna eura, 24 sata 1,36 milijuna eura. u skupini 10 najvećih izdavača, jedino su gubitak bilježili Večernji list, od 1,74 milijuna eura, i Novi list, od 103 tisuće eura.