U samo tri mjeseca u Srbiji prodano nekretnina u vrijednosti 2,4 milijarde eura

Ukupna vrijednost prometa na tržištu nekretnina u Srbiji, u posljednjem kvartalu prošle godine, iznosila je 2,4 milijarde eura, prema najnovijem izvješću Republičkog geodetskog zavoda (RGZ). To je, kako je najavljeno, najviša kvartalna razina od uspostave Registra cijena nekretnina.

Od 2,4 milijarde eura, 394,8 milijuna eura dolazi s djelomično reguliranog tržišta, piše Nova ekonomija.

Kao i obično, najveći udio u ukupnoj vrijednosti svih prodanih nekretnina zauzima prodaja stanova, s 1,4 milijarde eura, odnosno 61 posto ukupne vrijednosti.

Zatim, u posljednjem tromjesečju, za kuće je izdvojeno ukupno 189 milijuna eura, odnosno osam posto ukupnog prometa. Slijede građevinsko zemljište sa 176 milijuna eura (sedam posto), poslovni prostori sa 109 milijuna (pet posto) i poljoprivredno zemljište sa 73 milijuna eura (3 posto).

Raste broj kupnji na kredit

Kada je riječ o načinu plaćanja, 14 posto svih trgovanih nekretnina financirano je putem kredita, što predstavlja povećanje od tri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 Kada se uzmu u obzir samo kupnje putem kredita, najveći dio se odnosi na stanove - 31,8 posto. 

To je povećanje od sedam posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, kada je putem kredita kupljeno 24,4 posto stanova.

Najskuplje prodane nekretnine

Promatrano po gradovima, broj kupoprodajnih ugovora porastao je u ovom razdoblju u Beogradu za 10,9 posto, a u Kragujevcu za 5,8 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, pad je zabilježen u Nišu za 6,5 posto i u Novom Sadu za 8,7 posto.

Samo u Beogradu za stanove je izdvojeno ukupno 768,5 milijuna eura. Najskuplja prodana nekretnina bio je stan na području beogradske općine Savski Venac, ukupne površine 90 četvornih metara. Taj stan koštao je 1,4 milijuna eura. 

Što se tiče najskupljeg četvornog metra, on je koštao 15.298 eura, a nalazi se na području iste općine. 

Što se tiče kuće, najskuplja je prodana ponovno u Savskom Vencu i koštala je milijun eura. Također, najskuplje garažno mjesto u četvrtom tromjesečju plaćeno je 60.000 eura, opet u općini Savski venac.

 Na području gradske općine Vračar u Beogradu prodana je najskuplja kvadratura poslovnog prostora, za 7.333 eura. S druge strane, najviša ugovorena cijena za poslovni prostor bila je 2.750.000, za prostor od 732 četvorna metra u Starom gradu. 

Konačno, najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta (njiva) prodan je na području gradske općine Grocka po cijeni od 16 eura, za parcelu površine 5.805 četvornih metara. Osim toga, najviša ugovorena vrijednost za poljoprivredno zemljište iznosi 5.943.373 eura, za 18 parcela u Šidu, ukupne površine veće od 591 hektara. 

Najskuplji kvadrat u Beogradu, najjeftiniji u Kragujevcu

Kada se gledaju cijene kvadrata u Beogradu, najskuplji kvadrat u starim zgradama zabilježen je na Vračaru, gdje je koštao 6.240 eura, iako je prosječna cijena bila niža - 3.542. U prosjeku, stare zgrade i dalje najviše koštaju u Starom gradu, gdje je kvadrat bio 3.832 eura. S druge strane, novogradnja je dostigla najviše cijene u Savskom Vencu, s prosječnom cijenom od 4.792 eura. Međutim, najskuplji kvadratni metar novogradnje u ovoj općini (i općenito) bio je 15.298 eura.

 Suprotno tome, najniže cijene starogradnje su u Rakovici, gdje je kvadratni metar koštao u prosjeku 2.291 euro, i novogradnje na Paliluli (2.560 eura po kvadratnom metru). 

Dok su cijene najviše u Beogradu, najniže su u Kragujevcu, gdje starogradnje u prosjeku koštaju 1.477 eura, a novogradnje 1.555 eura po kvadratnom metru.

 Kada su u pitanju stambeni kompleksi, najskuplji je, standardno, Beograd na vodi, gdje je prosječna cijena po kvadratnom metru u posljednjem kvartalu prošle godine bila 4.685, iako su cijene išle i do 6.000 eura. Sava rezidencija na Voždovcu je među najskupljima, s prosječnom cijenom po kvadratnom metru od 3.954 eura.

 Najpovoljniji kvadrat prodan je u kompleksu Square Garden u Novom Sadu, gdje je prosječna cijena po kvadratnom metru iznosila 2.369 eura.

Smanjenje prometa na djelomično reguliranom tržištu

Kada je riječ o djelomično reguliranom tržištu, broj ugovora o prodaji na djelomično reguliranom tržištu u četvrtom tromjesečju 2025. iznosio je 3.926, što je 15,5 posto manje nego godinu ranije.

Djelomično regulirano tržište, inače, obuhvaća nekretnine koje nisu upisane u katastar i koje su samo djelomično regulirane. U praksi to znači da proces utvrđivanja prava, upisa u katastar, proces zaštite sudionika na tržištu nekretnina i slično, nisu u potpunosti regulirani. 

Vrijednost ostvarenog prometa na djelomično reguliranom tržištu iznosila je 394,8 milijuna eura, što je 18,1 posto manje u odnosu na 2024. godinu. Također, udio broja ugovora o prodaji na djelomično reguliranom tržištu u odnosu na ukupan broj svih ugovori o prodaji. 

Naime, u posljednjem tromjesečju 2024. ugovori na djelomično reguliranom tržištu činili su 13 posto svih ugovora o prodaji. U posljednjem tromjesečju 2025. njihov je udio smanjen na 11 posto. 

Također, udio vrijednosti djelomično reguliranog tržišta u ukupnoj vrijednosti tržišta niži je za šest posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. Točnije, udio vrijednosti djelomično reguliranog tržišta u odnosu na cijelo tržište pao je s 22 na 16 posto.