Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u razdoblju travanj-lipanj porasle su 4,4% u odnosu na tromjesečje ranije dok je na godišnjoj razini prosječni rast cijena stambenih objekata blago ubrzao na 13,2% (s 13,1% u prvom tromjesečju). Stoga su u prvoj polovini godine cijene stambenih nekretnina porasle za više od 13% na godišnjoj razini.
U razdoblju siječanj-lipanj 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, promatrano prema regijama koje pokriva indeks, cijene su na Jadranu bile više u prosjeku za 11,8%, u Gradu Zagrebu za 12,6%, dok je u kategoriji Ostalo godišnja stopa iznosila 18,4%.
U prvoj polovini godine cijene novih stambenih objekata bile su u prosjeku više za 12,7%, a postojećih za 13,2%.
Naša prognoza od 9,3% za ovu godinu pod značajnim je rizikom da stopa bude viša, odnosno ne isključujemo da i četvrtu uzastopnu godinu domaće tržište ostvari dvoznamenkast rast cijena stambenih nekretnina. Izgledno je da će dinamika rasta ostati i dalje zamjetno iznad prosjeka EU i euro područja.
Iako se nekretnine za stanovanje na lokalnom tržištu dobrim dijelom kupuju bez korištenja stambenog kredita, pad kamatnih stopa u razdoblju prije uvođenja novih makrobonitetnih mjera svakako se može ubrojiti u potporne čimbenike potražnje. U njih spadaju, između ostalog, i određene (nove) porezne olakšice za kupnju nekretnine (povrat dijela PDV-a), nastavak rasta gospodarstva uz zaposlenost na rekordnim razinama i kontinuirano povećanje plaća. Sve navedeno sugerira da trenutno nije za očekivati izraženije smanjenje potražnje, a time i oštro usporavanje rasta promatranih cijena.
Intenzitet rasta mogla bi donekle ograničavati nešto skromnija potražnja iz inozemnih tržišta uslijed još uvijek prigušene poslovne aktivnosti tamošnjih gospodarstava. Međutim, broj transakcija na razini gospodarstva se stabilizirao, a nominalna vrijednost istih je u porastu. U smjeru laganog „hlađenja“ potražnje mogle bi djelovati spomenute makrobonitetne mjere preko slabljenja kreditne aktivnosti, a ostaje za vidjeti hoće li u narednom razdoblju donesene porezne izmjene iz siječnja ove godine zaista povećati ponudu nekretnina na tržištu i time djelovati u smjeru smanjenja pritiska na tržištu.
