ZagrebDox dodijelio nagrade

Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren prošle nedjelje publika je imala priliku pogledati čak 112 dokumentarnih ostvarenja u šesnaest programskih cjelina, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset filmova u Međunarodnoj i osamnaest filmova u Regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili David Borenstein, Christian Frei i Oliver Sertić dodijelio je Veliki pečat filmu Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi.

„Snažan i poetičan film nastao prema fascinantnoj suradnji. Svi formalni elementi filma imaju jasnu svrhu u prikazivanju aktualne globalne teme kroz sirovu i intimnu perspektivu jednog nezaboravnog lika. Sorayin iskreni portret njezine borbe još ćemo dugo pamtiti“ stoji u obrazloženju žirija.

Posebno priznanje u Međunarodnoj konkurenciji 22. ZagrebDoxa dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Zadivila nas je gotovo taktilna slikovnost u prikazivanju preživljavanja pod pritiskom okrutnih uvjeta rada.“

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar, a odluku je donio Regionalni žiri čiji su članovi bili Dalija Dozet i Clara Trischler. „Dok polako razotkriva tradiciju koja nestaje u suvremenim društvu, redateljica atmosferično bilježi i surovi planinski krajolik i nježne veze među glavnim likovima, braćom koja se međusobno oslovljavaju kao direktor, heroj, kauboj i šegrt. Kroz često duhovite ali i prerano odrasle a povremeno i ljute interakcije, bratska bliskost prelazi platno i postaje opipljiva. Ovi su likovi morali odrasti prebrzo, provodeći mjesece tamo gore, učeći se kako psovati, pušiti i biti kauboji. Bez signala, bez cesta, bez škole i s vrlo malo drugih ljudskih kontakata, čini se da su posljednji koji su ostali. I kao takvi, prisiljeni su pronaći svoje mjesto u svijetu. Očaravajući vizualni jezik i zvučni krajolik filma odvodi nas u meditativno stanje, dok istovremeno duboko propituje napetost života uhvaćenog između slobode i svrhe vlastitog postojanja.“

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je filmu Mirna dolina, Sebastijana Borovčaka. „Film posvećen mnogim nevidljivim ljudima među nama koji iza sebe nisu ostavili nikakav trag, krečući se kroz minska polja, guste šume i ledene zime, ostavljajući svoje najdraže iza sebe. Ovaj dramaturški elokventan film precizno prati protagonisticu u želji da otkrije odjeke nestalih, nudeći nam nježnu i poetsku perspektivu, dok istodobno postavlja važna pitanja o ljudima koje europski migracijski sustav odlučuje zaboraviti.“

Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko osvojio je film Omama, Martina Herra. „Za izvrsnu uporabu kombinirane tehnike kojom se slika dirljiv i iskren portret članice obitelji koja razmišlja o životu, smrti i samoći.“

Posebno priznanje istog žirija dobio je film Zemlja muškaraca, Mariam Bakacho Khatchvani. “ Za gorak prikaz hrabrosti u jeku sistemske opresije i kulturnih uvjerenja, žiri nagrađuje posebnim priznanjem film Zemlja muškaraca. Kroz intimne vérité opservacije, ovaj film donosi rijedak pogled na unutarnji sukob unutar zajednice, omogućujući likovima da u potpunosti budu ono što jesu.

U istom sastavu, dakle Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko odlučivao je i Mladi žiri, a Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Ekipa i kamera kao da su zbilja bili uronjeni u selo. Upravo je zato mikrokozmos grada prikazan vrlo dobro i različiti aspekti života prikazani su realistično. Zvuk je bio važan aspekt koji je učinio rudnik zasebnim likom u filmu.“

Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava dodijelio je žiri u sastavu: Ondrej Kamenicky, Maja Prettner i Lidija Zelović, a pripala je filmu Lomeći prepreke, Mohammadreze Eynija i Sare Khaki. “Nagradu Movies That Matter odlučili smo dati filmu koji otkriva svakodnevnu borbu za dostojanstvo, jednakost i slobodu kroz intimna razmišljanja glavnog lika. Lika koji na početku osnažuje svoju neposrednu okolinu, no njezina se osnaženost zatim počinje širiti. Ona daje nadu, ne samo onima u filmu, nego i gledateljima. Film pažljivo prikazuje sukob glasa pojedinca i represivnog sustava, a rezultat je rad koji je i osoban i univerzalan – svjedočanstvo snage otpora, ali i njezine cijene. Portret nesvakidašnje odlučne žene na motociklu u zabačenom selu u Iranu. S nepokolebljivom energijom ona se hrabro suprotstavlja izazovima duboko usidrenima u tradicionalnom društvu. Nagradu dobiva film koji ne priča samo priču o jednoj ženi, nego ujedno donosi i aktualno promišljanje o svijetu gdje temeljna prava žena još uvijek nisu datost.“

Članice međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, Petra Belc, Isabel Jacobs i Ana Stanić dodijelile su istoimenu nagradu filmu Slet 1988, Marte Popivoda. „Marta Popivoda dovodi višestruke slojeve u dijalog opisujući luk između prošlosti i sadašnjosti kroz tijelo plesačice. U sažetoj formi na granici eksperimentalnog i dokumentarnog filma, Slet 1988 pokazuje koliko snažno film može reartikulirati složena, neriješena politička pitanja. Potaknuo je žustru raspravu među nama, ukazujući na pun eksplozivan potencijal medija kada se upotrijebi s jasnom umjetničkom vizijom“ stoji u objašnjenju.

O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa odlučivali su učenici zagrebačke X. gimnazije Ivan Supek, a nagradu je osvojio film Sjećanja prozora, Mehraneh Salimian i Amina Pakparvara. “U središtu filma nalazi se suvremena stvarnost obilježena društvenim nemirima i osobnim borbama, no ono što ga čini posebnim jest način na koji tu stvarnost približava gledatelju. Film umjetnički prikazuje društvene nemire i osobne borbe. Gledatelja uvlači u stvarnost likova i stvara snažan emotivni dojam.“ Posebno priznanje Teen žirija osvojio je film Ono što mi krade san, Niklasa Gyberg Ivarssona. „Intiman i snažan dokumentarac koji se ne oslanja na radnju, već na iskrene ispovijedi protagonista o strahovima, nesigurnostima i svakodnevnim borbama. Različite perspektive likova iz više zemalja omogućuju poistovjećivanje i osvještavanje vlastitih tjeskoba.”