Shakespeareova Oluja ponovno na Lokrumu

Brod za Lokrum za vrijeme trajanja izvedbi isplovljava u 20:45 sati iz gradskog Porta, a brod za povratak po završetku predstave.

U repriznom naslovu, Oluji Williama Shakespearea, sluti se vizija novog doba, budućnosti za koju Shakespeare misli da predstoji svijetu. Djelo koje se smatra jednim od posljednjih iz pera avonskog Barda povjereno je režiji slovenskog redatelja Vita Taufera te je smješteno u specifičnoj ambijentalnosti otoka Lokruma, a Prospera, Mirandu, Kalibana i ostale likove utjeloviti će Festivalski dramski ansambl.

Uz redatelja Vita Taufera i dramaturginju Vesnu Đikanović, koji su ujedno i autori adaptacije te Senku Bulić koja se pobrinula za adaptaciju dijalekta, autorski tim predstave čine: scenografkinja Andreja Rondović, kostimograf Alan Hranitelj uz asistentice Anu Trischler i Anu Roko, autori glazbe Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec i asistent Ivan Luščić-LIIK, oblikovatelj videa Miran Brautović, koreograf Leo Mujić, jezična savjetnica Đurđa Škavić, iluzionist Leonardo Krakić, inspicijentica Stella Švacov Miletić. Glazbenici su Damir Josipović (bubnjevi) i Darko Terlević (gitara, klavir).

Glumačku podjelu čine: Goran Grgić kao Prospero, Dušan Gojić kao Alonso, Siniša Ružić kao Stefano, Frano Dijak kao Kaliban, Filip Šovagović kao Gonzalo, Sven Šestak kao Trinculo, Marinko Leš kao Antonio, Ružica Maurus kao Miranda, Robert Španić kao Sebastijan, Adrian Pezdirc kao Ariel, Lovro Rimac kao Ferdinand, Edi Jertec kao kapetan, a Bojan Beribaka, Marko Capor, Matia Pijević i Denis Tomić kao mornari, vilenjaci i duhovi.

Kako je zapisala dramaturginja Vesna Đikanović, “Oluja” je tekst otvoren za mnoge interpretacije. Početna situacija Shakespeareove “Oluje” kao dijela dvorskih svečanosti vrlo se rano zametnula, tako da se dugo igrala u Draydenovoj obradi. U našoj adaptaciji koja je tragom šekspirijanske pozornice, primarno vođena odnosom sa suvremenim, stvarnim i živim svijetom, a koji nam danas dobacuje i goruće pitanje kako smo razumjeli uvjete svog opstanka, zanimala nas je i ta ishodišnja izvedbena situacija teksta povodom dvorskog svadbenog ceremonijala princeze Elisabeth, kćeri Jamesa I; forma commedie dell’arte čiji se jak utjecaj može osjetiti u cijeloj strukturi “Oluje” kao i šekspirijanskoj paleti lica; nerazdruživa

mješavina poetičnog, surovog i grotesknog, jer ljepota i ružnoća u Shakespeareovoj i našoj stvarnosti, samo su u vizuri gledanja.

Vito Taufer rođen je 1959. godine u Ljubljani. Režiju je diplomirao na Akademiji za gledališče, radio film in televizijo u Ljubljani. Od 1989. je zaposlen kao kućni redatelj Slovenskog mladinskog gledališča. Taufer je surađivao s brojnim teatrima diljem regije te je za svoj rad primio veliki broj međunarodnih priznanja. Njegove su predstave danas stalnim mjestom slovenskih i međunarodnih festivala u Europi i svijetu. U svoje predstave Taufer uvodi pop ikonografiju, tehniku paralelne dramaturgije i druge novitete s kojim je bitno označio kazališnu produkciju osamdesetih i devedesetih godina. Režirao je sedamdesetak predstava, ostvario nekoliko scenografija i kostimografija te bio glazbenik u nekim od svojih predstava.

Za pomoć pri realizaciji programa zahvaljujemo Rezervatu Lokrum, Kazalištu Marina Držića, Zagrebačkom kazalištu lutaka te Gradskom dramskom kazalištu Gavella.