Matica hrvatska obilježila 150 godina od rođenja A. G. Matoša

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. - Zagreb, 17. ožujka 1914.) pripada najužemu kanonu nacionalnih kulturnih vrijednosti i hrvatske književnosti.

Slovo nad Matoševim grobom održala je potpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić Tolić napomenuvši kako je postao jedan od najvećih modernih klasika hrvatske književnosti i ušao u srca svih ljudi - postao mit i legenda.

To se dogodilo u čudesnim spojevima godina lutanja Europom, visokih estetskih ideala i nepotkupljivog novinarstva, kulturnog europstva i dosljednoga hrvatstva, napomenula je dodavši kako su njegova djela aktualna uvijek jer su univerzalne estetske vrijednosti.

Ocijenila je kako su Matoševi nenadmašivi feljtoni aktualni i nakon sto i više godina zato što se Hrvati nisu puno promijenili.

Napomenula je kako je Matoš bio pobornik najviših estetskih standarda, angažirani novinar, po načelu da se bolje novinarstvo već stopilo s literaturom.

Zanimali su ga, podsjetila je, svi problemi moderne civilizacije i tadašnje Hrvatske.

Stvorio je u političkim i društvenim borbama originalnu troslojnu ideju nacije koja je aktualna i poučna upravo u doba zahuktale globalizacije, rekla je dodavši kako je vanjski politički sloj, koji danas pokriva termin "ustavni patriotizam", unutarnji kulturni sloj (dijeljenje istih tradicija, mitova i vrijednosti) i najdublji emocionalni sloj (ljubav prema krajoliku i jeziku).

Napomenula je i kako je Matoševo zapažanje o natpisima u Ilici potaknulo današnju Maticu hrvatsku da pokrene inicijativu za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.

Nakon polaganja vijenca na misi zadušnici u Župi Presvetog Srca Isusova pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško istaknuo je kako je Matoš bio čovjek proročkoga duha, nositelj i čuvar okusa života.

Matoš je u širini europske kulture prenio bogatstvo i pokazao ljepotu kretanja tom kulturom, širinu koja se danas pokušava suziti i oduzeti joj raskoš mudrosti prožete kršćanstvom, rekao je biskup Šaško.