U usporedbi s prošlom godinom nešto je ipak ostalo nepromijenjeno: cijene zlata nastavljaju rasti.
Uz rast od čak 19% između 1. siječnja i 31. ožujka, zlato je imalo najbolje tromjesečje od srpnja do rujna 1986. godine, kada je svijet potresla nuklearna katastrofa u Černobilu. Ovaj "slom", koji ulagače tjera na prodaju rizičnih ulaganja i sigurno utočište traže u zlatu, povezan je s trgovinskim ratom koji je inicirao Donald Trump, odnosno s njegovim vjerojatnim posljedicama: većom inflacijom, stagflacijom ili čak recesijom. Sve više ekonomista vidi paralele s 1930. godinom, kada je američki predsjednik Hoover potpisao Smoot-Hawleyjev zakon za zaštitu domaće ekonomije, koji je (naravno uz protumjere cijelog svijeta) zemlju gurnuo u još dublju recesiju.
Neizvjesna vremena
“Nitko nema iskustva što znači prijeći sa slobodne trgovine na protekcionizam i nekako se moramo prilagođavati u hodu”, komentiraju burzovni trgovci koji su se iznenada našli u okruženju punom neizvjesnosti i sumnji, a sve bi mogao pogoršati današnji 2. travnja, Trumpov dan oslobođenja, koji donosi uvođenje dodatnih (recipročnih) carina. Washington Post je u utorak izvijestio da je Bijela kuća sklona uvođenju carina od oko 20 posto na većinu uvoza iz SAD-a. Mnogi se boje da to znači kraj slobodne trgovine kakvu smo poznavali nakon Drugog svjetskog rata. Posljedice će osjetiti i SAD. Goldman Sachs podigao je vjerojatnost recesije u SAD-u s 20 na 35 posto. U petak će biti objavljene najnovije smjernice na tržištu rada, kao i podaci o nezaposlenosti u SAD-u za ožujak.
Rekordan rast europskih burzi u odnosu na Wall Street
Istovremeno, u Goldmanu je ciljna vrijednost njujorškog burzovnog indeksa S&P 500 (skliznuo je početkom ovog tjedna na najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci) spuštena na 5700 bodova. Podsjetimo, u prosincu niti jedna od velikih američkih financijskih institucija nije predvidjela ovogodišnji pad S&P-a! Trenutačno je taj indeks nešto iznad 5600 bodova i izgubio je gotovo pet posto u prvom tromjesečju ove godine. Budući da je svaki put 2023. i 2024. dobio više od 20 posto, njegova korekcija je sasvim očekivana, no malo tko bi mogao predvidjeti da će Europa toliko procvjetati u takvoj melankoliji u New Yorku. Paneuropski STOXX 600 nadmašio je S&P 500 za gotovo 15 postotnih bodova u prvom tromjesečju, prilagođavajući se valutnim promjenama, što se nikada prije nije dogodilo.
Što podiže europska tržišta?
Europske burze, posebice frankfurtsku, ove godine uzlaznom putanjom tjeraju zaokret u fiskalnoj politici i planirani višestomilijunski izdaci za obranu i prateću infrastrukturu, što bi trebalo ubrzati gospodarski rast. No, u okruženju viših carina treba biti vrlo oprezan. Europska podružnica Goldman Sachsa već je znatno snizila očekivanja za indeks STOXX 600, u kojem, inače, nema slovenskog blue-chipa. Prema njima, za tri mjeseca bit će na 510 bodova (prethodna prognoza: 560), a za 12 mjeseci na 570 bodova (prethodna prognoza: 580). Trenutna vrijednost indeksa STOXX 600 (u utorak je nakon četiri uzastopna minusa porastao i dobio dobar postotak) je 540 bodova. Ako stvarno vrijedi 570 bodova u godini, to znači rast od 5,5%.
