Investitori se klade na smanjenje ključnih kamatnih stopa i daljnji rast korporativne dobiti.
Valutni rizik ostaje ključan i za europske investitore, jer su američke dionice denominirane u dolarima. Kretanje valutnog para euro i dolar može značajno utjecati na konačni prinos, a s jačanjem eura, dobit iz perspektive europskog investitora može se smanjiti.
U posljednje vrijeme porastao je i interes za takozvane kripto dionice poput Coinbasea i MicroStrategyja. Riječ je o vrlo volatilnim ulaganjima koja mogu čak premašiti prinose samih kriptovaluta tijekom bikovskih faza kripto tržišta, što nije racionalno, te su izložena visokim rizicima i poreznim opterećenjima. Ulagači bi stoga trebali biti posebno oprezni, jer su te dionice uvelike ovisne o tržišnom raspoloženju i mogu brzo izgubiti velik dio svoje vrijednosti kada se raspoloženje promijeni.
Prinosi dugoročnih obveznica već su na nekim mjestima premašili svoje najviše razine od 2008. godine. Uloga Japana, najvećeg stranog imatelja američkih obveznica (1.130,8 milijardi dolara u ožujku 2025.), posebno je važna. Svako veće restrukturiranje njegovog portfelja imalo bi sistemski utjecaj na globalne kamatne stope i tečajeve.¸ S obzirom na trenutne fiskalne pritiske, visoke deficite i geopolitičke napetosti (SAD-Iran-Izrael), ulagači sve više zahtijevaju veću premiju za preuzimanje dugoročnog rizika.
Jedan od potencijalno najopasnijih okidača je američki „Veliki lijepi zakon“ (BBB), koji bi mogao rezultirati bilijunima dolara nove potrošnje tijekom sljedećeg desetljeća. Ako bi se zakon usvojio u sadašnjem obliku, mogao bi uzrokovati još veći skok dugoročnih prinosa, oslabiti dolar i izvršiti dodatni pritisak na Fed, čime bi se smanjila privlačnost strategija carry tradea temeljenih na razlikama u kamatnim stopama na državni dug u različitim valutama (na primjer, jen-dolar).
Osim toga, učinci Trumpovih tarifa i smanjene imigracije još se ne odražavaju u podacima, ali bi se uskoro mogli osjetiti u obliku veće inflacije i niže zaposlenosti, što povećava rizik od hlađenja američkog gospodarstva. Geopolitičke napetosti između SAD-a, Izraela i Irana već eskaliraju vojnim eskalacijama, uzrokujući daljnje poremećaje na energetskim tržištima.
