Intelove dionice porasle su za 25 posto u četvrtak, što je njihov najveći jednodnevni dobitak od listopada 1987., premašivši 30 dolara. Nvidia, koja se posljednjih godina proslavila kao proizvođač visokoučinkovitih čipova za usluge umjetne inteligencije, platit će 23,28 dolara po Intelovoj dionici, nešto manje od tri dolara više nego što je američka vlada platila za gotovo 10 posto udjela u Intelu prošli mjesec.
„Postavljamo temelje za sljedeću eru računarstva“, rekao je izvršni direktor Nvidije Jensen Huang objavljujući iznenađujući dogovor.
Smanjenje kamatne stope
Pratimo ovaj trend od kraja proljeća (istina je da je dolar ove godine izgubio gotovo 15 posto u odnosu na euro). Ovaj put vrijedi spomenuti i manje ozloglašeni njujorški burzovni indeks Russell 2000. Dosegnuo je rekordnu vrijednost, ali ako su rekordi bili uobičajeni za elitni S&P 500 u posljednje dvije godine, Russell 2000 je na novi vrhunac morao čekati do studenog 2021. Ovaj indeks uključuje dionice manjih tvrtki (s tržišnom kapitalizacijom do dvije milijarde dolara), koje nakon epidemije nisu toliko dobile na vrijednosti kao, primjerice, dionice veličanstvene sedmorke. Sada se stvari ponovno okreću drugačije, jer je Fed ponovno za snižavanje kamatnih stopa, što će pozitivno utjecati na bilance manjih tvrtki.
U srijedu je Fed smanjio ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, kako se i očekivalo, te nagovijestio još dva smanjenja ove godine i jedno sljedeće godine. Ovo je bio prvi pad ove godine, nakon nekoliko lošijih objava na američkom tržištu rada. Međutim, to se još ne odražava na potrošnji u SAD-u. U kolovozu je vrijednost maloprodaje porasla za 0,6 posto na mjesečnoj razini (sezonski prilagođeno) (0,2 posto realno, jer je inflacija CPI iznosila 0,4 posto), a srpanjski rast u odnosu na lipanj bio je isti. Na godišnjoj razini rast maloprodaje iznosio je 5 posto nominalno i 2,1 posto realno.
Paralele s 90-ima
Ako je Trump samo djelomično zadovoljan najnovijim potezom Feda (predsjednik traži još veća smanjenja), kritičari upozoravaju da smanjenjem kamatnih stopa Fed dodatno potiče rizično ponašanje među sudionicima na tržištu. Burzovni indeksi u New Yorku su na rekordno visokim razinama, a mnogi sektori su uvelike precijenjeni. Osim toga, gospodarstvo uopće nije u recesiji, iako su neki problemi vidljivi na tržištu rada. Istodobno, doživljavamo i neviđeni procvat umjetne inteligencije.
Neki su stoga povukli paralele s 1990-ima, kada je 1998., dok se balon korporativnih "točkica" napuhavao (vrijednost NASDAQ indeksa skočila je za 400 posto između 1995. i 2000.), tadašnji predsjednik Feda Alan Greenspan (koji će u ožujku proslaviti 100. rođendan) tri puta smanjio kamatne stope zbog vanjskih šokova (azijska financijska kriza). Sve je loše završilo na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, kada se tržište brutalno zanjihalo prema dolje.
