Hoće li zapadna gospodarstva doživjeti recesiju već je neko vrijeme važna tema na financijskim tržištima, no ovaj toliko iščekivani događaj još se nije dogodio. U polugodišnjem izvješću britanske bankarske grupacije HSBC napisali su da je već primjetan lagani pad dobiti, a raste i broj bankrota poduzeća.
Prema njima, SAD će biti u recesiji u posljednjem kvartalu ove godine, a na novu konjunkturu treba pričekati godinu dana. Očekuje se da će Europa 2024. godine slijediti SAD. No, prema njima, u tim će se uvjetima inflacija prilično brzo smiriti, što će središnjim bankama otvoriti prostor za snižavanje kamatnih stopa (Fed će stoga sniziti kamatnu stopu na kraj ove godine, prema očekivanjima HSBC-a), što će ublažiti negativna gospodarska kretanja.
Ali prije nego što vidimo promjenu monetarne politike središnjih banaka, morat ćemo "probaviti" još jedno povećanje kamatne stope. To je jučer naglasila i guvernerka ECB-a Christine Lagarde. Prema njezinu mišljenju, inflaciju sada najviše potiču tvrtke koje poskupljuju svoje proizvode puno jače nego što bi to bilo opravdano zbog poskupljenja energenata, a s druge strane i sve viših plaća. Ako ECB dulje vrijeme ustraje u restriktivnoj monetarnoj politici (sljedeća sjednica održat će se 27. srpnja, očekuje se novi porast od 25 baznih bodova), recesija će biti tim vjerojatnija.
Posebno je ranjiva Njemačka, gdje već imaju tehničku recesiju, a u lipnju se gospodarsko raspoloženje ponovno pogoršalo, pokazuje indeks Ifo, popraćen riječima ovog minhenskog instituta:
"Domaće gospodarstvo plovi u sve turbulentnije vode ." Vrijednost Ifo indikatora pala je u lipnju drugi mjesec zaredom – s 91,5 na 88,5 bodova. Tržišta obveznica također predviđaju nepovoljne ekonomske vijesti za Njemačku. Krivulja prinosa je izrazito obrnuta, što znači da su kratkoročni prinosi obveznica znatno viši od dugoročnih prinosa obveznica. Takva kretanja najavljuju loša gospodarska vremena. Razlika između dvogodišnjih i desetogodišnjih obveznica dosegla je 85 baznih bodova prvi put od rujna 1992.
