U utorak, kada se tržište otvorilo, burzovni indeksi u New Yorku još su uvijek bili na rekordno visokim razinama, ali onda se pojavila zabrinutost zbog nekih izjava vrha američkih Federalnih rezervi o visokim procjenama na Wall Streetu i da daljnje smanjenje kamatnih stopa nije tako samo po sebi razumljivo.
Pad indeksa straha
CNN-ov indeks straha i pohlepe skliznuo je na 53 boda i nakon dugo vremena ponovno je izvan zone pohlepe. Nakon tri negativna dana, indeksi su u petak ponovno porasli (za oko pola posto), budući da je američki kolovozovski indeks cijena PCE, s rastom od 2,7%, bio u skladu s prognozama, tek neznatno viši nego u srpnju (2,6%). Na tjednoj razini, dobici indeksa u petak nisu bili dovoljni da pruže pozitivan znak, a NASDAQ indeks pao je najviše u pet dana, za dvije trećine postotka. Među rijetkim sektorima koji su ostvarili rast, istaknuo se energetski sektor (+4,7%), nakon što je Trump pozvao EU da prestane kupovati rusku naftu.
Otkad je Fed prošli tjedan ponovno smanjio kamatne stope prvi put nakon duge pauze, zanimljivo je pogledati što je to donijelo gospodarstvu i burzama u prošlosti. U posljednjih 40 godina bilo je osam puta da je Fed dodatno smanjivao kamatne stope nakon najmanje šestomjesečne pauze. U četiri slučaja uslijedila je recesija, a u četiri slučaja nastavljen je gospodarski rast, kao i rast dionica, pri čemu je S&P 500 u sljedećih šest mjeseci u prosjeku dobivao osam posto, a u 12 mjeseci 15 posto. Budući da trenutno nema recesije na vidiku (prema posljednjim podacima, gospodarski rast u drugom tromjesečju iznosio je čak 3,8%, a atlantska Fed predviđa da će rast američkog BDP-a u trećem tromjesečju, prilagođen za godišnje razine, biti 3,9%), izgledi za daljnji rast na Wall Streetu su dobri, što sve više financijskih tvrtki uzima u obzir u svojim najnovijim projekcijama.
Visoke valuacije
Goldman Sachs je podigao svoju ciljanu vrijednost za indeks S&P 500 za kraj godine sa 6600 na 6800 bodova, što znači da po njihovom mišljenju S&P 500 još uvijek ima malo prostora za rast ove godine (za dobra dva posto). Prema Goldman Sachsu, S&P 500 bi za šest mjeseci trebao biti na 7000 bodova, a za godinu dana na 7200 bodova. Financijska tvrtka BMO Capital Markets je još optimističnija i vidi indeks S&P 500 na kraju ove godine na 7000 bodova (prethodna prognoza: 6700 bodova) zbog smanjenja kamatnih stopa FED-a (očekuje se da će Fed do kraja godine dva puta smanjiti kamatne stope) i dobre dobiti američkih korporacija. Također su naglasili da sektor umjetne inteligencije još nije precijenjen i da još ne možemo govoriti o balonu. Međutim, vrijedi napomenuti da je Shillerov P/E (ovaj pokazatelj uzima u obzir cijene dionica i profit prilagođen inflaciji tijekom proteklih deset godina) na njujorškoj burzi prvi put od 2000. premašio 40, što znači da američko tržište dionica gotovo nikada u povijesti nije bilo tako visoko vrednovano. Međutim, istina je da je sva ta precijenjenost isključivo na štetu dionica umjetne inteligencije.
Milijarde ljudi iz cijelog svijeta ponovno hrle na Wall Street
I očito, upravo ta nevjerojatna privlačnost umjetne inteligencije (ili bolje rečeno njezin izniman potencijal) privlači nove milijarde ljudi iz cijelog svijeta na Wall Street. Milijarde koje su pobjegle nakon Trumpovog Dana emancipacije u travnju i potražile prilike negdje drugdje. Taj strah je potpuno zaboravljen, kao i činjenica da je indeks dolara ove godine izgubio više od 10 posto. Bloomberg je izvijestio da investitori sada posjeduju 18 posto američkog tržišta dionica, odnosno 20 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, kao i 14 bilijuna dolara američkih državnih obveznica.
Trump s visokim carinama na proizvođače originalnih lijekova
Paneuropski STOXX 600 ostao je nepromijenjen u tjednoj usporedbi. Dionice farmaceutskih tvrtki (Novo Nordisk, Novartis, Astrazeneca...) ponovno su bile pod pritiskom prodaje krajem tjedna, nakon što je Trump zaprijetio uvođenjem 100-postotnih uvoznih carina na originalne farmaceutske proizvode. Njemački poslovni dnevnik Handelsblatt izvijestio je da Europska komisija planira uvesti carine od 25 do 50 posto na kineski čelik, što je u petak dovelo do rasta dionica proizvođača čelika ArcelorMittal, Aperam i Thyssenkrupp. Dionice Lufthanse porasle su za više od četiri posto tijekom tjedna, a pomogla im je i vijest Reutersa da će zrakoplovna kompanija u ponedjeljak objaviti otpuštanja tisuća radnih mjesta, uglavnom u administraciji, zbog većih troškova rada.