Nafta se oporavila, zlato doživjelo korekciju

Groznica na tržištu plemenitih metala je splasnula, a tržište nafte doživjelo je lijep oporavak.

Dobra dva tjedna su prošla otkako je Donald Trump uplašio investitore najavom da će u studenom uvesti dodatne 100%-tne carine na proizvode iz Kine. Iako je brzo ublažio svoju izjavu i tvrdio da će sve biti u redu, na tržištima se i dalje nekoliko dana osjećala velika nervoza. Ipak - indeksi idu gore, očito većina vjeruje da će SAD i Kina postići dogovor ili da će četvrtakov sastanak Trump-Xi biti uspješan. Dow Jones je u proteklom tjednu dobio više od dva posto. Američke korporativne dobiti za sada su ohrabrujuće, a u petak je dobro raspoloženje pružila i objava stope inflacije u SAD-u za rujan, koja je bila nešto niža od prognoziranih tri posto.

Rast zarade u SAD-u veći od 10%

Do sada je sezona kvartalnih zarada ohrabrujuća: 87% tvrtki nadmašilo je očekivanja svojom zaradom u trećem tromjesečju, što je najveći udio od drugog tromjesečja 2021. Očekuje se da će prosječni rast zarade u trećem tromjesečju biti veći od 10%. Sljedeći tjedan Meta, Microsoft, Alphabet, Amazon i Apple objavit će rezultate, odnosno pet dionica "Veličanstvene sedmorke". Nvidijini rezultati morat će pričekati do 19. studenog. Izvršni direktor Jensen Huang upozorio je da je prodaja čipova u Kini potpuno zaustavljena zbog američke zabrane izvoza, pa je Nvidijin tržišni udio na ovom važnom tržištu pao s 95% na nulu. Također naglašava da ono što šteti Kini često može štetiti SAD-u.

Dobri priljevi u dioničke fondove, ali još veći u fondove tržišta novca

Značajan razlog zašto burzovni indeksi ponovno bilježe rekorde su visoki priljevi u uzajamne fondove nakon dvotjednog zatišja. Američki dionički fondovi imali su neto priljeve od 9,65 milijardi dolara u tjednu do 22. listopada. U dva uzastopna tjedna prije toga zabilježeni su neto odljevi i bijeg u sigurnost, što dokazuju priljevi u fondove tržišta novca i fondove koji kupuju zlato, jer veliki dio ulagača želi zaštititi svoju imovinu od budućih šokova. Fondovi tržišta novca, na primjer, privukli su 23,6 milijardi dolara imovine u tjednu do 22. listopada, a ulagači su ove godine već usmjerili oko 1,1 bilijun dolara u (bezrizične) fondove tržišta novca, što je drugi najveći godišnji priljev u povijesti.

Cijene zlata doživjele korekciju

U međuvremenu, fondovi zlata približavaju se rekordnom godišnjem priljevu od više od 100 milijardi dolara. Stratezi Bank of America predvođeni Michaelom Hartnettom napisali su da dugoročno ostaju za zlato, jer ono predstavlja zaštitu od visokog državnog duga, tiskanja novca, mogućeg pucanja mjehurića umjetne inteligencije, a također i niže vrijednosti dolara ili općeg bijega od dolarskih ulaganja, što je naznačeno sintagmom "trgovina debasementom". Harnett naglašava da je zlato još uvijek prilično rijetko u portfeljima - samo 0,5 posto imovine privatnih klijenata Bank of America i 2,4 posto institucionalnih portfelja trenutno predstavlja zlato, čija je vrijednost konačno pala prošli tjedan, nakon rekordnih devet uzastopnih tjedana rasta.

Nafta naglo raste nakon američkih sankcija protiv ruske naftne industrije

Nafta je krenula drugačijim putem. Brent, koji je ove godine bio pod pritiskom zbog straha od prekomjerne ponude, porastao je za više od sedam posto na tjednoj bazi nakon što su SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu. Dok je Europa odmah nakon početka rata u Ukrajini uvela sankcije ruskoj naftnoj industriji, SAD se više usredotočio na kupce ruske nafte (uglavnom Indiju), ali sada je Trump promijenio politiku i sankcionirao najveće ruske naftne tvrtke. Nekoliko dana ranije, Washington je još razmatrao novi summit između Trumpa i Putina u Budimpešti, ali tada je Trump takav sastanak nazvao gubitkom vremena i poduzeo mjere protiv ruske naftne industrije, čiji izvoz i dalje predstavlja važan izvor ruskih prihoda. Prema riječima stručnjaka, gotovo polovica ukupnog ruskog izvoza sirove nafte, koji je prošle godine dosegao 240 milijuna tona, prerađuje se preko Lukoila i Rosnefta.

Sankcije će uglavnom utjecati na Kinu i Indiju

Hoće li sve to imati dugoročne posljedice za tržišta nafte? Glavno pitanje je, naravno, koliko će sankcije biti učinkovite. U svakom slučaju, Rusiji je sada dodatno otežan izvoz nafte. Indija je već objavila da više neće kupovati naftu od devet ruskih tvrtki koje su pod sankcijama. Kineske naftne tvrtke također su prestale kupovati rusku naftu koja u Kinu dolazi morem. Obje su najvažniji uvoznici ruske nafte i očito će sada morati "pronaći" naftu negdje drugdje, što će povećati potražnju za naftom koja se ne vadi u Rusiji. Za Europu neće biti većih posljedica, jer već uvozi vrlo male količine nafte iz Rusije (ukupni uvoz prošle godine bio je oko 250 milijardi eura). Najveći proizvođači SAD, Norveška i Kazahstan postali su europski dobavljači, dok Rusija nije među sedam najvećih dobavljača.