Produktivnost američkog gospodarstva raste za oko 3,5 posto godišnje, uglavnom zbog snažnog vala ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI) i naprednu tehnologiju.
Ulaganja u informacijsku tehnologiju ostaju izuzetno snažna, posebno u nadogradnji infrastrukture za AI. Nova generacija podatkovnih centara i elektroenergetskih mreža raste diljem SAD-a, što će pokretati „mozgove“ AI-a, infrastrukturu sljedećeg desetljeća. S tako velikim ulaganjima može doći do kašnjenja između potrošnje i profitabilnosti u kratkom roku, ali dugoročno će koristi požnjeti oni koji su spremni najviše ulagati.
Simbol ovog vala je Google, koji je, kao što je nekada bio u zoru interneta, sada više sustav nego tvrtka. Dominira pretraživanjem, preglednicima i pametnim telefonima, a istovremeno gradi vlastiti sloj umjetne inteligencije. Njegova rješenja pokreću ne samo vlastite proizvode, već i proizvode konkurenata. Google prodaje „kisik“ koji drugi dišu. S tržišnom vrijednošću od oko 3 bilijuna dolara i rekordnim profitom, etablira se kao ključni graditelj globalne infrastrukture umjetne inteligencije.
Takva dinamika ulaganja u ovu i druge industrije u SAD-u i rast produktivnosti ublažavaju negativne učinke Trumpove trgovinske i imigracijske politike. Trump koristi visoke carine i zabrane izvoza kako bi izvršio pritisak na Peking, ali istovremeno želi držati vrata otvorenima za pregovore. Kina odgovara vlastitim ograničenjima, posebno na strateške sirovine i tehnologiju, dok tržišta drhte u iščekivanju novog kruga trgovinskog rata.
Ako se investicijski i tehnološki val, posebno u području umjetne inteligencije, nastavi, američka ekonomska dominacija trajat će neko vrijeme. Europa, u međuvremenu, ostaje zarobljena strukturnim ograničenjima, od pada energetski intenzivnih industrija do niske konkurentnosti i ograničenog fiskalnog prostora u Francuskoj i drugima.
U SAD-u se sada akumuliraju neki sistemski rizici na takozvanom tržištu privatnih kredita, gdje sredstva izvan bankarskog sustava posuđuju novac tvrtkama. To je manje transparentan dio financijskog svijeta, gdje se uvjeti izravno pregovaraju između fondova i tvrtki, što može dovesti do zamagljenog pogleda na rizike. Komercijalne nekretnine, gdje prazni uredi vrše pritisak na regionalne banke, i globalna carry trade trgovina, gdje investitori profitiraju od razlike u kamatnim stopama između japanskog jena i američkog dolara, također predstavljaju dodatni teret za financijski sustav. Ako bi američke kamatne stope brzo pale ili bi Japanska središnja banka promijenila svoju politiku, te bi se pozicije mogle početi masovno zatvarati, što bi dovelo do slabljenja dolara, ponovnog pritiska na inflaciju i mogućih šokova likvidnosti na globalnim tržištima.
Iako su to rizici koji djeluju u dugoročnoj pozadini i možda se nikada neće u potpunosti ostvariti, oni predstavljaju neku vrstu graničnih uvjeta za smirivanje financijskog sustava, u kratkoročnom fokusu investitora, ovaj tjedan označava početak nove sezone kvartalnih rezultata, koju tradicionalno otvaraju najveće američke banke. S ublažavanjem inflacije i očekivanim smanjenjem kamatnih stopa u SAD-u i Europi, pozornost se prebacuje s rekordnih prihoda od kamata na kvalitetu kreditnih portfelja, rast kredita i troškovnu učinkovitost.
