Očekuje se da će se taj pomak dogoditi na tri paralelne razine, i to u ojačanoj ulozi države, u dugoročnoj izgradnji infrastrukture i u ubrzanom produbljivanju tržišta kapitala, što omogućuje velika količina novca akumuliranog na tržištima i računima diljem EU.
Prva prekretnica je rasprava o 5% BDP-a za obranu. To više nije pitanje odgovora na krizu, već signal da Europa razmišlja o vlastitim operativnim kapacitetima. Takva opsežna godišnja potrošnja premašila bi nacionalne proračune u takvom scenariju i zahtijevala bi više koordinacije, operativnosti i zajedničkih prioriteta. Istodobno, sigurnosni okvir je uglavnom već na mjestu, jer su 23 od 27 zemalja EU članice NATO-a i zajedno generiraju glavninu BDP-a Unije. Sigurnosna integracija je stoga činjenica, dok institucionalna i ekonomska integracija ostaju proces.
Druga prekretnica je GRID EU paket. To ne proizlazi iz obrambene debate, već iz tehničke stvarnosti modernog gospodarstva, jer bez pouzdanih elektroenergetskih mreža nema industrije, nema digitalizacije, nema operativne autonomije. Prema trenutnim procjenama, Europa će do kraja desetljeća uložiti oko 600 milijardi eura u elektroenergetske mreže, što znači oko 120 milijardi eura godišnje ili oko 330 milijuna eura javnih CAPEX-a dnevno, pet godina zaredom. Ovo nije zelena politika, već osnovna infrastruktura. Također je važno da GRID više nije apstraktna ideja, jer je Europska komisija u lipnju 2025. postavila jasan regulatorni okvir za početna ulaganja i najavila zakonodavni paket pod nazivom Europski paket mreža do kraja godine, što znači da projekt već prelazi iz smjernica u provedbu.
Treća dimenzija ove promjene je akumulirani uspavani kapital. Europi ne nedostaje novca, na računima kućanstava i tvrtki nalaze se bilijuni eura ušteđevine, akumulirani tijekom desetljeća izrazito labave monetarne politike. Ti depoziti nemaju izravnu vezu s javnim CAPEX-om i ne financiraju državu, a nažalost ni tvrtke. Oni predstavljaju potencijalni multiplikator rasta, posebno nakon što se provedu infrastrukturni projekti. Svaki euro koji se s pasivnih depozita prebaci na tržišta kapitala produbljuje tržišta, poboljšava pristup tvrtki dugoročnom financiranju i jača investicijski ciklus.
U tom kontekstu, Unija kapitala i posrednički instrumenti poput INR računa predstavljaju sljedeću fazu koja može omogućiti procvat gospodarske aktivnosti u Europi. Uloga Unije kapitala bit će omogućiti privatnom kapitalu da se osloni na već uspostavljenu infrastrukturu i pokrene novi val razvoja tržišta. Ako se ovaj proces provede, Europa neće dobiti samo veću obranu i više mreža, već i dublja tržišta kapitala, više vlastitog dugoročnog kapitala i stabilniji model razvoja. I prije svega, veću konkurentnost.
