Taj je trend odigrao ključnu ulogu u poboljšanju marži u raznim industrijskim sektorima. Osobito je to vidljivo u sektoru sporednih dobara S&P500 indeksa, gdje je dobit u trećem kvartalu prošle godine zabilježila međugodišnji rast od gotovo 41%. Taj je rast djelomično posljedica iznenađujuće velike potražnje kućanstava u 2023.
S obzirom da potražnja kućanstava čini 68% ukupne potrošnje u SAD-u i oko polovice u Europskoj uniji, njen utjecaj na gospodarstvo je ključan. Potpora ovoj potražnji dolazi od snažnog tržišta rada, koje je snažno uglavnom na račun nepovoljnih demografskih kretanja. Na primjeru Slovenije možemo vidjeti da je prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs) broj stanovnika u dobi od 61 do 65 godina približno 141.764, dok je skupina od 16 do 20 godina starosti manja, 96.431 stanovnika. To znači da će u sljedećem petogodišnjem razdoblju u Sloveniji otprilike 47% više ljudi otići u mirovinu nego što će ih ući na tržište rada. U udjelu u stanovništvu to znači da će oko 6,8% ukupnog stanovništva otići u mirovinu, dok će samo 4,6% stanovništva biti novi radno sposobni stanovnici. Ovakav trend stavlja Sloveniju pred demografske izazove, koji su posebno izraženi s obzirom na to da susjedna Austrija ima sličnu demografsku sliku.
Tako su u posljednje vrijeme nepovoljni demografski trendovi u zapadnim zemljama pridonijeli većoj zaposlenosti. Međutim, isti ti trendovi znače i manji broj potrošača koji su zbog visokih troškova života suočeni s nižom kupovnom moći u odnosu na prihode. To znači da nakon šokova pandemije i energetske krize ponovno (i to prilično brzo) gravitiramo prema okruženju pada kamatnih stopa. Očekujemo da će i američka središnja banka (Fed) i Europska središnja banka (ECB) početi smanjivati kamatne stope, vjerojatno krajem prvog kvartala 2024. ili malo kasnije. Ovo očekivanje je u suprotnosti sa situacijom u Japanu, gdje uz trenutnu inflaciju od 2,8% nije isključeno povećanje kamatnih stopa u 2024. godini.
Različitost politika središnjih banaka diljem svijeta naglašava ključne čimbenike koji su ključni u oblikovanju globalne gospodarske dinamike. Svaka se zemlja suočava s jedinstvenim gospodarskim izazovima i nastoji postići stratešku konkurentsku prednost, obično temeljenu na iskorištavanju domaćih resursa. U tom kontekstu, promatranje razvoja u Kini, koja već dugo igra ključnu ulogu u globalnom gospodarskom rastu, od iznimne je važnosti. Ovu godinu obilježila je jedna od manje uspješnih kineskih gospodarskih godina u posljednjih dvadesetak godina.
Nedavni posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga San Franciscu predstavlja ključni događaj u geopolitičkom smislu. Ovaj posjet otvara vrata novoj nadi za unapređenje međunarodnih odnosa, posebice na području trgovine. Ovaj bi događaj mogao predstavljati prvi korak ka smanjenju napetosti i obnovi trgovinskih veza, što bi moglo imati značajan pozitivan utjecaj na cjelokupno globalno gospodarstvo.
2023. godina završila je s pozitivnim rezultatima na burzama, koji, barem za sada, odražavaju optimizam i za novu godinu. Indeks Ljubljanske burze SBITR, koji u obzir uzima i isplate dividendi, zabilježio je rast od oko 28 posto, što je dobar pokazatelj stabilnosti i rasta domaćeg gospodarstva. U prvom planu i dalje su zanimljive uspješne tvrtke poput Krke, Luke Koper, NLB-a, Zavarovalne skupine Sava (Sava Re), Petrola, Zavarovalnice Triglav i Telekoma Slovenije, koje zajedno čine čvrst temelj domaćeg investicijskog portfelja. Međunarodna tržišta također su doživjela značajan rast. Američki S&P 500 i NASDAQ ojačali su 21% odnosno 46% u eurima, a njemački DAX 20%.
Snažno tržište rada i stalna potražnja kućanstava, osobito u SAD-u i EU-u, i dalje su ključni pokretači gospodarskog rasta. Ovo, zajedno s optimističnim očekivanjima za buduće kamatne stope, dobar je znak za obećavajući početak nove godine za tržišta dionica i obveznica. Geopolitičke napetosti ostaju među glavnim rizicima za ovu godinu, pri čemu su sukobi na Bliskom istoku koji su u tijeku od najveće zabrinutosti, budući da i dalje izaziva zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi naftom. Osim geopolitičkih trvenja, na tržištima ostaju i drugi rizici, poput hlađenja njemačkog gospodarstva i relativno visokog duga SAD-a i nekih europskih zemalja.
