Industrija je pokretač njemačkog gospodarstva, s više od četvrtine doprinosa BDP-u. Ali ovaj se motor vrti na sve manje okretaja. U studenom je, kako je jučer objavljeno, industrijska proizvodnja pala za 0,7 posto u odnosu na listopad. Ne samo da je ovo gore od svih predviđanja (analitičari su predviđali rast od 0,2 posto), već je šesti mjesec pada od financijske krize 2008. Možda je taj njemački gospodarski rast (nakon minimalnog pada BDP-a od 0,1 posto u trećem tromjesečju) bila negativna iu zadnjem kvartalu prošle godine (time će Njemačka i službeno biti u recesiji), a sve to znači i lošu osnovu za 2024. Glavni ekonomisti Commerzbanka predviđaju da će u ovoj godini njemačko gospodarstvo godine zabilježio pad BDP-a od 0,3 posto.
Čak ni za cijeli svijet izgledi nisu najbolji. Svjetska banka upozorava da će gospodarski rast usporiti treću godinu zaredom, ove godine se očekuje tek 2,4% (lani 2,6% prema prvim prognozama), što je čak manje nego tijekom financijske krize 15 prije nekoliko godina. Za SAD su prognoze bolje, većina očekuje soft landing gospodarstva, ali i dalje manji rast od prošlogodišnjeg, a srećom i nižu inflaciju, što Fed-u daje više manevarskog prostora kada krene snižavati kamate. Na Wall Streetu bi dionice iz obrambenih industrija poput zdravstvenog sektora mogle "dobro proći" u ovakvom okruženju, kažu u Morgan Stanleyju. Upravo je ovaj sektor trenutno pobjednik prvih dana 2024. godine i bilježi rast od oko tri posto, dok je tehnologija, veliki prošlogodišnji pobjednik, godinu započela s gubicima.
Osvrnimo se na jučerašnja događanja u nekim od najvažnijih financijskih središta svijeta. Tokijski Nikkei (33.763 boda) dobio je dobar postotak i dosegao 33-godišnji maksimum. Europa je bila u blagom minusu. Frankfurtski burzovni indeks DAX (16.688 bodova) pao je za 0,17 posto, no najveće su dobitnice bile dionice iz kemijske industrije, BASF je pao za tri posto. Paneuropski Stoxx 600 također je jučer izgubio 0,17 posto, istaknuo se pad dionica rudarskih kompanija. U New Yorku je Dow Jones (nakon ohrabrujućeg ponedjeljka) malo pao, dok je Nasdaq ostao gotovo nepromijenjen. Dionice Nvidije dosegle su novu rekordnu razinu. U četvrtak će smjer kretanja indeksa ovisiti o objavi američke prosinačke inflacije, a krajem tjedna važne banke (JPMorgan Chase, Wells Fargo, Bank of America, Citigroup) već će otvoriti sezonu objavljivanja kvartalnih rezultata poslovanja.
Danas je iznimno važan dan za sve koji svoje bogatstvo obogaćuju kupnjom kriptovaluta. Očekuje se da će američki regulator SEC konačno dati zeleno svjetlo upravitelju imovinom Blackrocku za uvrštavanje ETF fonda po "spot" cijeni bitcoina, a kasnije će neki veliki američki financijski igrači dobiti dopuštenje, omogućujući milijunima investitora (koji ne žele otvoriti račune na ponekad rizičnim i nereguliranim mjenjačnicama kriptovaluta) dobiti priliku izravno ulagati u ovaj uzbudljivi segment financijskog tržišta. Drugim riječima, bitcoin bi također jako pogodio Wall Street, a uz sve nove i nove investitore, naravno, vrlo je logično očekivati rast cijene. U ponedjeljak je vrijednost bitcoina premašila 47 tisuća dolara, što je najviše od travnja 2022. godine.
Iako, što ako je ova logika zamka u koju bi investitori mogli upasti, jer tržišta često reagiraju upravo suprotno od onoga što gomila očekuje? Hoćemo li danas doista vidjeti novi rast nakon odobrenja ETF-a (čini se da će SEC to učiniti gotovo sigurno) ili snažnog uzimanja dobiti? Na ovom je tržištu sve moguće, no ne mogu se osporiti ni razmišljanja britanske banke Standard Chartered. Napisali su da će do kraja ove godine bitcoin ETF-ovi privući 50-100 milijardi dolara imovine (ako to prevedemo u bitcoine, morali bismo kupiti do 1,3 milijuna bitcoina), što bi neizbježno dovelo do rasta većine važna kriptovaluta, prema projekcijama Standard Chartereda možda do 200 tisuća dolara do kraja 2025.
