Ukrajinci raznijeli ključno rusko postrojenje za izvoz plina

Dalekometne bespilotne letjelice, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, pogodile su veliko postrojenje za preradu plinskog kondenzata Ust-Luga, smješteno u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru, izazvavši snažne eksplozije i požare. Očevici su izvijestili o najmanje dva velika požara nakon napada koji se dogodio tijekom jutarnje smjene.

Postrojenje Ust-Luga, u vlasništvu Gazproma kojim upravlja energetska tvrtka Novatek, jedno je od najvećih postrojenja za preradu prirodnog plina u Europi i ključno izvozno čvorište za ruski plin koji se transportira plinovodima s Arktika i iz zapadnog Sibira.

Precizni pogoci i velika šteta

Videozapisi koje su snimili radnici postrojenja prikazuju precizne pogotke na jedinici za plinski kondenzat, praćene velikim vatrenim kuglama. Ruski mediji izvijestili su da je jedinica pretrpjela značajnu štetu. Prema procjenama, popravci bi mogli trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.

Kompleks Ust-Luga ima kapacitet prerade do 45 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, iz čega proizvodi 13 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), gotovo isključivo za izvoz. Uz to, godišnje proizvodi i 3,6 milijuna tona etana, 1,8 milijuna tona propan-butana te naftu, mlazno gorivo i loživo ulje.

Iz Glavnog stožera ukrajinske vojske u nedjelju navečer preuzeli su odgovornost za napad, nazivajući ga uspješnim. Iako nije naveden točan tip korištene letjelice, vjeruje se da je riječ o dronu Batyar, čiji je domet od 800 kilometara dovoljan za doseg postrojenja udaljenog oko 750 kilometara od vjerojatnih ukrajinskih lokacija za lansiranje.

Ekonomske posljedice i ruska reakcija

Ukrajinska vojna geolokacijska skupina Cyber Broshono ocijenila je štetu kao "kritičnu", nazivajući postrojenje "srcem" ruske prerade plina za izvoz. "Ovo je značajan udarac ne samo ruskoj energetskoj infrastrukturi, već i njezinom izvoznom potencijalu", navodi se u njihovoj procjeni. Stručnjak za energetsko tržište Evhen Instrebin procijenio je da svaki dan zastoja postrojenje gubi 12 milijuna dolara.

Kao posljedica napada, glavna zračna luka u Sankt Peterburgu, Pulkovo, bila je zatvorena veći dio nedjelje. Regionalni guverner Aleksandr Drozdenko izjavio je da je požar izazvan "padajućim ostacima" deset uništenih ukrajinskih dronova, no snimke pokazuju letjelice koje izravno pogađaju ciljeve.

Reakcije iz Europe

Ukrajina je od sredine 2023. godine pokrenula kampanju udara na rusku energetsku, električnu i prometnu infrastrukturu, a napadi su se intenzivirali tijekom 2025. godine. Prošlog četvrtka ukrajinski dronovi pogodili su crpnu stanicu na naftovodu Družba, ključnom pravcu za opskrbu Europe ruskom naftom.

Taj je napad izazvao oštre reakcije slovačkog premijera Roberta Fica i mađarskog premijera Viktora Orbána, koji su optužili Ukrajinu za vođenje ekonomskog rata protiv njihovih zemalja. Obojica čelnika, poznati po proruskim stavovima, sugerirali su da bi se Ukrajina trebala predati. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha odgovorio je da je Budimpešta imala tri godine za diverzifikaciju izvora energije, "kao i ostatak Europe".

Problemi za rusku naftnu industriju

Napadi na ruska postrojenja uzrokuju sve veće probleme. U četvrtak, 21. kolovoza, pogođena je i najveća rafinerija nafte u Rusiji, kod Rostova, a požari su ugašeni tek u nedjelju. Od početka kolovoza, ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset velikih rafinerija, smanjujući ukupni kapacitet prerade u Rusiji za procijenjenih 10 do 25 posto.