Ugljen ostaje energent broj jedan za proizvodnju električne energije

Udio električne energije iz termoelektrana porastao je u odnosu na 2021. godinu za 8,4 posto, odnosno na trećinu (33,3 posto), objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku.

To je povećanje, prema institutu, pridonijelo i amortizaciji oštrog pada proizvodnje električne energije u plinskim elektranama zbog rata u Ukrajini, kao i pada proizvodnje u nuklearnim postrojenjima budući da Njemačka planira potpuno odustati od atomske energije.

Druga po važnosti je energija vjetra, čiji je udio nakon 2021. godine u kojoj je bilo relativno malo vjetrovitih dana porastao za 9,4 posto na nešto manje od četvrtine (24,1 posto).

Ukupno je prošle godine više od polovice električne energije u mreži (53,7 posto) proizvedeno korištenjem konvencionalnih izvora energije poput ugljena, plina i atomske energije.

No, zbog smanjene proizvodnje i u nuklearnim elektranama i u plinskim elektranama, udio konvencionalnih izvora energije manji je za 8,7 posto u odnosu na 2021. godinu.

Udio obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunčeve energije i bioplina porastao je, pak, za 7,3 posto na ukupno 46,3 posto. Tome je pridonio značajan porast udjela sunčeve energije.

Teška situacija na tržištu plina zbog ruskog napada na Ukrajinu uzrokovala je značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz tog energenta (minus 11,3 posto).

Njemačka je prisiljena prirodni plin za proizvodnju električne energije kupovati gotovo isključivo iz uvoza, dok je manje ovisna o ugljenu.

Zbog odluke Berlina da potpuno odustane od ove tehnologije, atomska energija bila je odgovorna za samo 6,4 posto proizvedene električne energije, a 2021. taj je udio iznosio 12,6 posto.

Ukupno je prošle godine u Njemačkoj proizvedeno i stavljeno u mrežu 509 milijardi kilovatsati električne energije, što je 1,9 posto manje nego 2021. godine.