Schröder, trenutno čelnik upravnog odbora plinovoda, pozvao je njemačku vladu da izvrši pritisak unutar EU kako bi se na takav potez uzvratilo sankcijama prema Sjedinjenim Državama.
Nove sankcije kojima prijeti Washington predstavljale bi udarac za 120 njemačkih i europskih tvrtki koje rade ili su radile na plinovodu, na kojemu je rad zaustavljen, kazao je Schröder.
Investicije vrijedne milijarde dolara bile bi pogođene, kazao je Schroeder.
"Nisam ovdje kako bih vodio politiku, nego zato što ste me pozvali", kazao je Schröder (76), njemački kancelar u razdoblju 1998-2005, pred gospodarskim odborom njemačkog parlamenta.
Upitan o tome koje sankcije protiv SAD-a ima na umu, on je kazao kako nije u tome stručnjak, a da također više nije ni političar.
Odgovarajući na uvođenje američkih sankcija švicarska offshore kompanija Allseas zaustavila je krajem prošle godine rad na plinovodu Sjeverni tok 2, kojemu je cilj udvostručiti trenutni kapacitet plinovoda Sjeverni tok 1.
Ruski predsjednik Vladimir Putin inzistirao je na tome da se rad na plinovodu, koji je blizu kraju, nastavi, no nastupio je još jedan problem vezan uz zahtjev, postavljen po novim tržišnim pravilima EU-a, da se odvoji vlasništvo plinovoda od isporuke plina.
To predstavlja problem za ruski Gazprom, koji praktički posjeduje plinovod i upravlja njime.
Sjedinjene Države smatraju da plinovod povećava energetsku ovisnost Njemačke i EU i potkopava pozicije Poljske i Ukrajine kao tranzitnih zemalja za plinovod.
Američki predsjednik Donald Trump uzeo je Sjeverni tok i kao argument kojim je tražio od Njemačke veće financijsko sudjelovanje u troškovima NATO-a, zamjerajući joj pretjerano bliske poslovne veze s Rusijom.
