Rezultati Ine: Rast proizvodnje i investicija, blagi pad marže

Počevši s prihodima od prodaje, oni su u 2022. iznosili 4,66 milijardi eura, što je povećanje od 56,6% na godišnjoj razini. Tome su pridonijela poboljšanja cijena ugljikovodika i kotacija proizvoda. Raščlanjujući to po segmentima, u segmentu “Rafinerije i marketing, uključujući potrošačke usluge i maloprodaju”, daleko najvećem, prihod od prodaje iznosio je 4,57 milijardi EUR, što je povećanje od 56,9% na godišnjoj razini. Iz Ine napominju da je povoljno makroekonomsko okruženje bilo potpomognuto profitabilnim poslovanjem s maksimalnim kapacitetom u udarnim ljetnim mjesecima, čime je ublažen rizik smanjene dostupnosti proizvoda na globalnom tržištu potaknut rusko-ukrajinskom krizom. Aktivnosti trgovanja uglavnom su bile usmjerene na konkurentno nabavu sirove nafte, sigurnu i pravovremenu prodaju i opskrbu proizvoda, optimizaciju vlastite potrošnje i upravljanje rizikom zaliha.

Također napominju da su zadržali snažnu tržišnu poziciju na glavnim tržištima, s komercijalnim i maloprodajnim maržama pod pritiskom zbog vladine regulacije cijena tijekom 2022. godine. Ukupna maloprodajna količina iznosila je 1173 kilotona (kt), što je povećanje od 11% u odnosu na prethodnu godinu, s značajan doprinos dolazi iz Hrvatske (+116 kt) kao rezultat ukidanja COVID ograničenja i izvrsne turističke potrošnje, pišu analitičari Intercapitala.

Drugi segment, “Istraživanje i proizvodnja”, zabilježio je prihod od prodaje od 892,9 milijuna eura, što je povećanje od 73% na godišnjoj razini. Na to su utjecale više cijene tijekom većeg dijela godine, isključujući snažan učinak regulacije cijena plina koji je vidljiv tek od četvrtog tromjesečja 2023. Od ovog prihoda, prihod od prodaje plina dodao je 221,7 milijuna eura, cijena Brent koja je bila 43% viša na godišnjoj razini donijela je dodatnih 103,6 milijuna eura prihoda od prodaje sirove nafte i kondenzata, dok su ostali proizvodi ukupnoj prodaji dodali 20,6 milijuna eura. Proizvodnja je pala za 4% na godišnjoj razini, u usporedbi s padom od 8% u 2021. u odnosu na 2020., što INA primjećuje kao snažan napredak s obzirom na zrelost njezinih naftnih i plinskih polja. To je uglavnom rezultat intenzivne investicijske kampanje.

Sljedeće, imamo operativne troškove. Ukupno su porasli za 51% na godišnjoj razini i iznosili su 4,34 milijarde eura. Glavni pokretači ovog rasta bili su materijalni troškovi, koji su porasli za 64% na godišnjoj razini, na 3,78 milijardi eura. Unutar materijalnih troškova, troškovi sirovina i potrošnog materijala, kao i trošak prodane robe (COGS) bili su glavni pokretači, koji su porasli za 49% na 1,73 milijarde eura, odnosno 98% na 1,75 milijardi eura. Do rasta troškova materijala i potrošnog materijala došlo je zbog drugačije dinamike rafinerijskih operacija i viših cijena, dok je do viših COGS došlo zbog rasta cijena i većeg uvoza radi osiguranja opskrbe tržišta. Troškovi osoblja samo su neznatno porasli u usporedbi, porasli su za 5% na godišnjoj razini na 207,9 milijuna EUR. Kao rezultat ovih kretanja, EBITDA je porasla za 53% na godišnjoj razini i iznosila je 672,9 milijuna EUR. To bi značilo da je EBITDA marža iznosila 14,43%, što je pad od 0,37 p.p. YoY.

Prelazeći na neto financijski rezultat, on je iznosio negativnih 16,4 milijuna eura (2021.: 12,49 milijuna eura). To je rezultat sljedećih čimbenika: prvo, neto gubitka tečaja od 14,7 milijuna eura, u usporedbi s neto dobitkom tečaja od 1,5 milijuna eura u 2021. Drugo, trošak kamata iznosio je 11,9 milijuna eura, dok su prihodi od kamata iznosio 1,06 milijuna eura. Konačno, ostala financijska neto dobit iznosila je 9,2 milijuna eura u 2022., što je pad od 60% na godišnjoj razini.

Troškovi poreza na dobit značajno su porasli u 2022. te su iznosili 156,3 milijuna eura, što je povećanje od 3,4x u odnosu na prethodnu godinu. To je došlo kao rezultat dvije stvari. Prvo, primijenjena je porezna stopa od 18%, što znači da je na EBT od 408,8 milijuna eura (+98% na godišnjoj razini) INA platila 73,6 milijuna eura poreza, u usporedbi s 37,2 milijuna eura u 2021. Drugo, ekstra porez na dobit. Porez na ekstra dobit odnosi se na porez koji je hrvatska Vlada predložila još u rujnu, a dalje raspravljala i formulirala u listopadu/studenom, a trebao bi biti donesen i stupio na snagu 21. prosinca 2022. Zbog ovog dodatnog poreza INA je morala platiti dodatnih 81,1 mil. EUR (611 mil. HRK) poreza u 2022. INA napominje da je u cijeloj Grupi ovaj porez bio primjenjiv samo na INA d.d.

Kao rezultat svih ovih kretanja, INA je zabilježila neto prihod od 252,5 milijuna eura, što je povećanje od 47,6% na godišnjoj razini. To bi također značilo neto dohodovnu maržu od 5,42%, smanjenje od 0,33 p.p. YoY. Međutim, isključ. posebnih stavki u 2022./2021., kao što su rezervacije za razgradnju Ivana D od 88 milijuna kuna (11,7 milijuna eura) u 2021. te umanjenje vrijednosti i ukidanje umanjenja vrijednosti imovine od 178 milijuna kuna (23,6 milijuna eura) u 2022., kao i prethodno spomenutog ekstra poreza na dobit, neto dobit za Grupu iznosila bi 356,4 mil. EUR, što je povećanje od 95% na godišnjoj razini.

Na kraju, gledajući ulaganja Grupe, ukupni CAPEX za godinu iznosio je 362 milijuna eura, što je povećanje od 71% u odnosu na prethodnu godinu. CAPEX Rafinerija, marketinga, uključujući usluge potrošača i maloprodaje iznosio je 234 milijuna eura, što je povećanje od 94% na godišnjoj razini. Za Rafinerije i marketing, ova ulaganja su uključivala Projekt nadogradnje Rafinerije Rijeka, koji je postigao 70% dovršenosti, s tim da se mehanički dovršetak očekuje u prvoj polovici 2022., kao i projekt nadogradnje energetske učinkovitosti CDU, te zamjena kondenzacijskih turbina električnim pogonima. U međuvremenu, za Consumer Services and Retail, fokus CAPEX-a za 2022. bio je na modernizaciji benzinskih postaja. Konačno, u segmentu Istraživanja i proizvodnje, CAPEX je iznosio 106 milijuna eura, od čega je većina otišla na hrvatsku kampanju bušenja na moru i kopnene razvojne aktivnosti, dok je ostatak otišao na međunarodna ulaganja u Egiptu i Angoli.