Plin već poskupio, na pragu smo drugog vala energetske krize

"Prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu ponovno je zakuhao uvijek aktualno pitanje: što će biti s cijenom i opskrbom plina te dolazi li drugi val energetske krize?", pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.

Snažan rast cijena

Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina skočila je nadomak 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je još u listopadu prošle godine bila uglavnom stabilna u intervalu od 35-38 eura, navode iz HUP-a.

Glavni razlog za ponovni skok cijena plina su svakako niže no očekivane temperature koje potiču veću potrošnju zbog čega se plinska skladišta brže prazne. Krajem prosinca, izvlačenje plina iz skladišta najjače je u posljednje tri zimske sezone i to za čak 13 posto u odnosu na prosjek tog razdoblja.

Do ove zime, navodi se, Europa je pokrivala jaz u opskrbi plina putem smanjene potrošnje kao i nabavkom LNG-a od drugih zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira.

Međutim, ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira, pa je popunjenost skladišta plina u Uniji od početka 2025. svega 69 posto ili 15 postotnih bodova manja nego lani u isto vrijeme, upozoravaju iz HUP-a.

U 2023. i 2024. godini razina zaliha plina u EU krajem ožujka bila je na razini između 56 i 58 posto, dok bi aktualnim tempom potrošnje popunjenost mogla pasti na 30-40 posto.

"To bi pak impliciralo snažno povećanje kupovine plina, naročito LNG-a kako bi se obnovile razine skladišta do sljedeće zime, ali po znatno većim cijenama, što predstavlja značajnu opasnost za potrošače", napominju iz poslodavačke udruge.

Njemačka kao uteg

Kažu i da su prošle zime bile blaže i s dosta vjetra, što je omogućilo jeftinu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok je trenutačna proizvodnja iz vjetra i sunca nestabilna i podiže pritisak na cijene električne energije.

U prilog tome dolaze i negativne vijesti iz Njemačke koja već neko vrijeme "pleše na rubu" recesije, što povećava broj otkaza u velikim tvrtkama. Upravo zbog toga, kao i relativno visokog troška financiranja, njemačko stanovništvo i tvrtke smanjuju ulaganja u solarne panele.

"Sve navedeno jasno naglašava povećanu mogućnost nove energetske krize, dok god imamo nestabilnu ponudu plina kao glavnog energenta u proizvodnji električne energije kao ključnog energenta za hrvatsku industriju. Dok je većina očekivala daljnju stabilizaciju cijene plina te posredno električne energije, izgleda kako će se Europa morati duže razdoblje nositi s višim cijenama, ali i povećanom volatilnošću, obzirom na to da svaka hladnija zima u kombinaciji s neizvjesnosti u kanalima ponude energenata značajno utječe na cijene", stoji u HUP-ovoj analizi.

Takva situacija s energentima naravno podiže i negativne rizike u pogledu kretanja stope inflacije diljem Europe, posebice u 2026. godini, kad jednom istekne većina subvencija za maloprodajne cijene prirodnog plina i električne energije.

Hrvatska mora otvoriti tržište radi jačanja ulaganja u projekte OIE-a

U svjetlu svega spomenutog, poručuju iz HUP-a, Hrvatska mora dodatno otvoriti tržište električne energije konkurenciji u cilju većih ulaganja u inovacije i projekte obnovljivih izvora energije (OIE), smanjenja cijene električne energije za tvrtke ispod prosjeka EU-a i pouzdanije opskrbe električnom energijom.

"Sve u cilju kako bi Hrvatska do 2030. godine mogla postati energetski samodostatna upravo zahvaljujući investicijama u OIE", kažu u HUP-u.

Apostrofiraju nužnost hitnog donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni već dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE.

"Zbog kašnjenja u donošenju odluke, blokirane su investicije vrijedne 2,6 milijardi eura pa investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a niti ishoditi ugovor o priključenju, što su preduvjeti za ishođenje potrebnih dozvola za projekte OIE-a", upozoravaju iz poslodavačke udruge.