OFAC zaustavio prodaju podružnica NIS-a u Rumunjskoj, Bugarskoj i BiH

Prema informacijama, za kupnju je bilo zainteresirano nekoliko ozbiljnih kupaca i pregovori su značajno napredovali, ali su sankcije OFAC-a zaustavile daljnje pregovore i od tada sve stoji, piše Danas.

Sankcije Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija 9. listopada zaustavile su protok sirove nafte Jadranskim naftovodom do rafinerije u Pančevu, strane banke i kartične kuće obustavile su financijske transakcije, poslovni partneri su pobjegli, a zaposlenici su se suočili s neizvjesnom sudbinom.

Kako nabaviti sirovu naftu i derivate, kako ih platiti stranim prodavačima, kako ih transportirati do Pančeva, kako naplatiti prodanu robu, što s Rafinerijom nakon 1. studenog, kako od Nove godine opskrbiti tržište benzinom, dizelom, lož uljem, kerozinom - sve su to pitanja na koja bi uprava NIS-a i Gazproma te država Srbija kao suvlasnici trebali tražiti odgovore, piše Danas.

Uz sve ove probleme, pojavio se i jedan manje vidljiv problem za potrošače, ali vrlo bolan za tvrtku. Naime, NIS je vlasnik podružnica u tri susjedne zemlje, od kojih su dvije tvrtke u državama članicama Europske unije - Rumunjskoj i Bugarskoj - a treća je u Bosni i Hercegovini. Od uvođenja sankcija, sve podružnice NIS-a u ove tri zemlje zatvorile su svoje benzinske postaje, blokirale račune i prestale s radom.

U Rumunjskoj NIS ima 19 benzinskih postaja pod brendom Gazprom (NIS Petrol S.R.L.), a 9. listopada obustavljene su sve financijske transakcije. Ista je situacija i u Bugarskoj, gdje Gazprom/NIS ima 23 benzinske postaje - sve su zatvorene, bankovni računi blokirani, a isporuke goriva obustavljene.

U Bosni i Hercegovini 42 benzinske postaje poslovale su preko tvrtki NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo te su zapošljavale oko 500 radnika. Banke imaju zatvorene račune, međunarodna plaćanja su blokirana, isporuke iz Rafinerije Pančevo obustavljene su više od 10 dana.

Zajednički nazivnik NIS-ovog poslovanja u inozemstvu su - gubici. Ukupan iznos gubitaka do ove godine iznosi oko 250 milijuna eura. U Rumunjskoj NIS bilježi poslovni gubitak od 160 milijuna eura, a u Bugarskoj 90 milijuna eura. Gubici u poslovanju NIS-ovih podružnica u tim zemljama pojavili su se prije otprilike dvije godine, kada je Europska unija počela značajno pojačavati sankcije protiv ruskog energetskog sektora (uključujući Gazprom), što je otežalo poslovanje u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Trenutna blokada poslovanja i zatvaranje pumpi donosi nove gubitke. Procjene su da će NIS u Rumunjskoj i Bugarskoj imati gubitke od po 30-35 milijuna eura, a u BIH gubitak će dosegnuti 50 milijuna eura. Ukupno 110-120 milijuna eura. Stari gubici i očekivani novi stvorit će poslovni deficit za NIS od ogromnih 350-360 milijuna eura. Kako bi pokrili taj gubitak, suvlasnici NIS-a (Gazprom i država Srbija) morat će osigurati kapital u odnosu na udio vlasništva (57-43 posto). To konkretno znači da će gubitak morati pokriti srbijanski porezni obveznici i tisuće malih dioničara koji posjeduju udio u kapitalu NIS-a putem državnih i privatnih fondova.

Ni NIS ni Vlada Srbije do sada se nisu javno oglasili o novonastalim problemima podružnica u inozemstvu.

Daleko od očiju javnosti, Gazprom i država Srbija, kao suvlasnici NIS-a, prije dvije godine, kada su SAD i EU pojačali sankcije, pokrenuli su prodaju podružnica u Rumunjskoj, Bugarskoj i BIH.

Prema informacijama iz pouzdanih izvora, nekoliko ozbiljnih kupaca zainteresirano je za kupnju, a pregovori o akviziciji su značajno napredovali. No, sankcije OFAC-a zaustavile su sve daljnje pregovore. Od tog trenutka sve stoji.

Svaki novi dan zatvorenih benzinskih postaja u susjednim državama označava nove gubitke NIS-a i povećava vjerojatnost najgoreg scenarija bankrota regionalnih tvrtki i potpunog gubitka vrijednosti investicija.

Nervozno vodstvo NIS-a i suvlasnici tvrtke zasad su prvenstveno usmjereni na "gašenje požara" na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata, pokušavajući riješiti naizgled nerješiv problem očuvanjem do sada stečenih prava. Podružnice u inozemstvu nisu prioritet, ali su generatori brzorastućih gubitaka, koji na kraju dana mogu opasno ugroziti, pa čak i potopiti poslovanje NIS-a. Stečaj tvrtki u Rumunjskoj, Bugarskoj i BiH bi se mogao proširiti poput požara i zahvatiti glavnu tvrtku u Srbiji.

Pregovori o rješavanju krize oko NIS-a usmjereni su na partnera vlasnika, odnosno predsjednika Rusije Vladimira Putina. To je i logično, jer je ključ krize u njegovim rukama, sve dok Srbija ne odluči otvoriti stečaj NIS-a i konačno prekinuti toksičnu energetsku vezu s Rusijom.

S američkom stranom, koja je uvela sankcije (kako je priznao i srbijanski predsjednik), nema se više što razgovarati. Međutim, zbog ugroženog poslovanja podružnica u Rumunjskoj, Bugarskoj i BiH te nadolazećih novih gubitaka od oko 100 milijuna eura, hitno je potrebno pokrenuti novi krug komunikacije s OFAC-om. Cilj novog kruga pregovora, koji bi morala pokrenuti Vlada Srbije, bio bi dobivanje specifične ili opće licence koja bi NIS-u omogućila jednu od dvije mogućnosti: prodaju ove tri podružnice ili održavanje njihovog poslovanja pod nadzorom kako bi se spriječio potpuni gubitak imovine i zaštitili interesi Srbije i njezinih građana.