Norveška podigla procjene prihoda od nafte i plina na 78 mlrd. dolara

Oslo je prvotno bio procijenio da će ti prihodi iznositi 557,4 milijarde kruna u ovoj godini.

Norveška proizvodi oko četiri milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno. Manjinska laburistička vlada rekla je da bi se neočekivani prihodi zbog viših cijena trebali usmjeriti u norveški mirovinski fond, koji upravlja imovinom od 2,2 bilijuna dolara i najveći je u svijetu.

Za razliku od drugih europskih zemalja, Norveška ima velike fiskalne viškove zahvaljujući svome fondu, ali i dalje mora ograničavati potrošnju kako bi izbjegla raspirivanje domaće inflacije prevelikim poticanjem potražnje te rastom kamatnih stopa.

Prošli tjedan norveška središnja banka povećala je ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 4,25 posto, više nego su očekivali analitičari, kako bi obuzdala inflaciju potaknutu snažnim rastom plaća i visokim troškovima energije.

Vlada je procijenila da će cijena sirove nafte ove godine u prosjeku iznositi 91 dolar za barel, u odnosu na 67 dolara koliko su bili predviđali u listopadu, a da će prirodni plin stajati 14 dolara za milijun britanskih toplinskih jedinica (MMBtu), gotovo 35 posto više nego je pokazivala listopadska projekcija.

Ministarstvo financija smanjilo je prognozu gospodarskog rasta kada se isključi naftni sektor na 1,7 posto u 2026., u odnosu na 2,1 posto koliko je predviđeno u izvornom prijedlogu proračuna u listopadu lani, pripisujući slabije izglede posljedicama rata u Iranu.

Vladu, koja prema anketama uživa slabu podršku, čekaju teški pregovori u parlamentu budući da mora osigurati većinu za proračun od oporbenih stranaka koje se nadaju nadjačati prioritete laburista.

Gotovinska potrošnja iz fonda sada se predviđa na 579 milijardi kruna u ovoj godini, u odnosu na 584 milijarde planirane u prosincu lani, navela je vlada u rebalansu proračuna.