Nestašice goriva prijete Srbiji

Sankcije službeno stupaju na snagu 25. veljače. No, kako bi se to spriječilo, tvrtka je 4. veljače uz potporu vlada Srbije i Mađarske zatražila njihovu odgodu za tri mjeseca, odnosno 90 dana.

No, vrijeme curi, a informacija o eventualnoj odgodi sankcija nema. Dok traje ova neugodna tišina, kako za kompaniju tako i za potrošače, čini se da banke to vrijeme koriste za pripremu gašenja računa NIS-a.

U medijima su se pojavile najave da su strane banke spremne to učiniti u narednim danima, a Blic prenosi da su banke iz sustava Intesa i OTP službeno obavijestile NIS da će u ponedjeljak od te kompanije naplatiti odobrene kredite vrijedne 100 milijuna eura.

Ekonomski analitičar Bogdan Petrović za Danas kaže da je sudbinu NIS-a teško predvidjeti.

"Imamo još puno nepoznatih faktora." Prije svega, hoće li biti prihvaćen zahtjev za odgodu primjene sankcija, rekao je.

Što se tiče gašenja računa, Petrović smatra da bi to NIS-u stvorilo veliki problem zbog procesiranja platnih kartica u maloprodaji.

Postoji mogućnost da država interveniše preko Narodne banke Srbije (NBS) i da upozori banke da ne mogu tek tako da zatvore račune NIS-a zbog strateških interesa, kako bi neko vreme obezbedili snabdevanje stanovništva”, naglašava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, takav potez mogao bi biti popraćen stavom države da bi banke mogle snositi posljedice takvog postupka, jer su banke koje posluju u Srbiji "domaće" banke.

Petrović dodaje da bi NIS jedno vrijeme mogao poslovati preko Banca Poštanska štedionica, koja je jedina banka u državnom vlasništvu, ali da će sigurno ostati problem naplate u slučaju praćenja karticama drugih banaka.

“Treba imati na umu da usprkos sankcijama Rusiji tamo nastavlja poslovati, primjerice, Raiffeisen banka, ali ne samo ona. Ključno je kakav će biti stav države, odnosno da li će država 'stati' iza NIS-a kako bi se omogućio kakav-takav posao barem u sljedećih nekoliko mjeseci", ističe on.

Odlučan stav države, ističe Petrović, sigurno bi uticao na banke da ne zatvaraju račune NIS-a, bar ne odmah.

Profesor Fakulteta za ekonomiju, financije i administraciju Goran Radosavljević za Danas kaže kako se i dalje nada da će se u sljedećih tjedan dana pojaviti pismo američke administracije u kojem stoji da se početak sankcija odgađa za 90 dana.

Prema njegovom mišljenju, nije čudno da su se banke već počele pripremati za zatvaranje računa.

"Bankama treba nekoliko dana da realiziraju što planiraju, ne mogu preko noći i zato su oprezne." Neće dopustiti da zbog Srbije budu kažnjeni na nekim trećim tržištima i da budu na udaru sankcija, jer posluju po cijelom svijetu”, objašnjava Radosavljević.

No, kako dodaje, s novom administracijom u Americi događaju se neke nemoguće stvari, zbog čega ne bi isključio ni tu mogućnost, ali vrijeme curi.

Imamo još četiri-pet dana da se tako nešto dogodi, a ako se ne dogodi to će biti poruka svima da su sankcije tu, da su ozbiljne i da se moraju poštivati. To u biti stvara jako veliki problem, u prvom redu za NIS, ali i za cijelu državu i funkcioniranje gospodarskog sustava”, upozorava.

Ako dođe do zatvaranja računa, Radosavljević smatra da je prvo pitanje u koje će se uključiti sve banke poštivanje američkih sankcija.

Vjerujem da bi to bile banke koje posluju izvan teritorije Srbije, a to je preko 90 posto domaćeg tržišta. To znači da više neće moći da se plaća Visa i Mastercard karticama na NIS-ovim pumpama, jer će i oni poštovati sankcije“, objašnjava on.

Sljedeći problem je, prema njegovim riječima, to što NIS vjerojatno neće imati likvidnih sredstava na računu za otplatu dugova i doći će do blokade.

Banke će sva potraživanja koja imaju, kao i kredite NIS-u, koji prema podacima iz bilance iznose više od 500 milijuna eura, proglasiti dospjelima, upozorava Radosavljević.

Dodaje kako postoji mogućnost da neke domaće banke ipak odluče ne poštovati sankcije.

Tako bi tehnički mogli prebaciti račun u Banku Poštanska štedionica ili Alta banka, iako je i to pod velikim upitnikom”, kaže Radosavljević.

Što se tiče plaćanja, ono bi moglo funkcionirati preko Dina kartice, koja se koristi samo u domaćem javnom prijevozu, a građani bi mogli kupovati gorivo od NIS-a i za gotovinu.

Prijete nam i stvarne i umjetne nestašice
Drugi veliki problem, prema Radosavljeviću, je što će biti obustavljena sva plaćanja dobavljačima i inozemstvu.

“To znači da će sve investicije i ostalo biti otežano ili obustavljeno od strane NIS-a. U malo dužem razdoblju, od tri do pet mjeseci, to će dovesti i do nestašica derivata, više se neće moći ništa prerađivati, kupovati i uvoziti”, upozorava.

Nedostatak derivata i nemogućnost kupnje otežavao bi mnogo toga.

Pod pretpostavkom da tvrtka ne ode u blokadu i nastavi funkcionirati, to će značiti da će još jedno razdoblje moći isporučivati derivate, ali ako odmah ode u blokadu, to je veliki problem. Doći će do nestašice dizela i benzina”, naglašava Radosavljević.

Drugi problem naš sugovornik vidi u očekivanjima.

“Ima nekih tvrtki koje trebaju osigurati, recimo, tisuće tona dizela za proljetne radove, a može se dogoditi da ga nema. Stoga će napraviti rezervu. “Oni veliki će početi praviti rezerve, a ljudi će početi točiti gorivo u kanistere, što će dovesti do umjetnih nestašica”, kaže.

Radosavljević dodaje da se boji da će, ako banke sljedeći tjedan kažu da prekidaju suradnju, to izazvati lančanu reakciju koja će biti negativna.

Ako se to dogodi, država će morati nekim mjerama stabilizirati ta očekivanja. Morat će to učiniti tako što će izaći s jasnim planovima, strategijom, podacima o rezervama... Najgore je sjediti i ništa ne znati jer se onda odmah stvara kaos”, navodi.