Morgan Stanley: Umjetna inteligencija zahtijeva ogromna ulaganja u energetsku infrastrukturu

Na panelu o američkim inovacijama, ulaganjima i energetskim prioritetima, financijski i energetski čelnici investicijske banke ocrtali su budućnost u kojoj će električna energija biti ključni pokretač gospodarskog rasta, tehnološke dominacije i geopolitičke moći.

Fokus rasprave nije bio samo na umjetnoj inteligenciji, već i na tome hoće li Sjedinjene Države moći dovoljno brzo izgraditi infrastrukturu potrebnu za njezino napajanje. Svi sudionici izrazili su zabrinutost zbog potencijala da umjetna inteligencija dovede do gubitka radnih mjesta.

"Svaki veliki tehnološki napredak pokrenuo je rast zaposlenosti, a očekujem isto i s umjetnom inteligencijom. Jedina će razlika biti u tome što će radna mjesta biti drugačija", rekao je za STA Jonathan Prangel, voditelj odjela za energetiku, komunalne usluge i alternativnu energiju u Calvert Research and Managementu.

Jim Caron, glavni direktor za informatiku Morgan Stanleyja, koji je koordinirao događaj koji je organizirao Centar za strane dopisnike State Departmenta, vjerovao je da će se dogoditi nešto slično onome što se dogodilo s procvatom interneta, koji je pokrenuo nove oblike zapošljavanja.

U raspravi su sudjelovali i Chris Ortega, voditelj odjela za Ameriku u Morgan Stanleyjevom odjelu za upravljanje infrastrukturnim investicijama, Tom Greenburg, izvršni direktor i potpredsjednik investicijskog bankarstva u Morgan Stanleyju, te Renato Grandmont, izvršni direktor globalnog investicijskog ureda banke.

Ako je planiranje energetskih kapaciteta nekada bilo pitanje desetljeća, danas je vremenski okvir znatno kraći. Tehnološke tvrtke žele pristup električnoj energiji za dvije ili tri godine, dok se razvoj novih modela umjetne inteligencije odvija u šestomjesečnim ciklusima.

„Bez pristupa električnoj energiji ne možete implementirati nove sustave, a bez novih sustava ne možete održati konkurentsku prednost. Energija je postala temeljni uvjet za gospodarski rast“, rekao je Grandmont, dodajući da je u proteklom desetljeću globalna potražnja za električnom energijom skočila za 50 posto. Globalna ulaganja u ovo područje porasla su sa 6 bilijuna dolara na 12 bilijuna dolara.

Centri podataka trenutno čine oko 4 posto potrošnje električne energije u SAD-u. Očekuje se da će se taj udio udvostručiti u nadolazećim godinama. Veliki tehnološki igrači ulažu stotine milijardi dolara u proširenje računalnih kapaciteta, dok industrijske politike potiču povratak proizvodnje iz inozemstva u Sjedinjene Države. Takav rast sukobljava se sa stvarnošću infrastrukture, rekao je Ortega.

Američka elektroenergetska mreža dizajnirana je za razdoblje stabilnog i predvidljivog rasta, ali današnje potrebe su drugačije i postoje nedostaci u infrastrukturi kako bi se zadovoljila potražnja, rekao je Greenburg, dodajući da tvrtke pokušavaju osigurati vlastitu energiju zaobilaznim putem, što dovodi do trenja s lokalnim zajednicama.

Sjedinjene Države su dobro pozicionirane jer imaju obilje prirodnog plina i nafte te novca za tehnološki napredak, rekao je Grandmont, ali Prangel je naglasio da će morati povećati ulaganja u obnovljive izvore energije poput solarne i energije vjetra. Kina, rekao je, trenutno kontrolira više od 70 posto globalnog tržišta takve energije i ima prednost zbog centralnog planiranja.

Kina i Sjedinjene Države imaju prednost nad Europom, koja ima fragmentirane regulatorne sustave, rekao je Ortega. Prangel je naglasio da će se svi dostupni resursi morati koristiti kako potražnja raste.

Sjedinjene Države imaju problem s tim, jer predsjednik Donald Trump ima problem s energijom vjetra, a njegova administracija - nakon što su je sudovi spriječili da otkaže projekte u ovom području - sada kupuje koncesije za offshore i druge projekte vjetra te preusmjerava novac na plin, naftu i ugljen.