U dopisu investitorima, što je rijedak potez za tu financijsku kuću, priznali su kako ne mogu predvidjeti rasplet sukoba.
"Jednostavno ne znamo kako modelirati završnicu", poručili su, piše BBC.
Prekoračene "crvene linije"
Na početku sukoba, banka je pretpostavljala da postoje "ekonomske crvene linije" koje Trumpova administracija neće prijeći. Zbog toga su vjerovali da će se do lipnja postići dogovor o otvaranju Hormuškog tjesnaca. Te granice uključivale su cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu, inflaciju od 4 posto, cijenu benzina od 5 dolara po galonu i kamate na desetogodišnje državne obveznice od 5 posto.
Iako benzin ostaje ispod 5 dolara i inflacija nije dosegnula 4 posto, cijene nafte proteklih su tjedana ponovno prešle 100 dolara. Kamatne stope na državne obveznice, kojima se SAD zadužuje, također su premašile 5 posto.
"Šest mjeseci nakon početka rata, mnoge od tih granica su prijeđene, a izlazna strategija je sve manje jasna", stoji u dopisu tima za istraživanje tržišta roba u JP Morganu.
"Prvi put od početka sukoba s Iranom nemamo temeljnu procjenu. Jednostavno ne znamo kako modelirati završnicu", zaključuju analitičari. Situaciju su opisali i riječima: "Tržište je napeto".
Neizvjesnost do izbora
Američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna izjavio kako ne očekuje da će rat s Iranom završiti prije izbora za Kongres u studenom.
"Odmah nakon izbora cijene nafte će se strmoglaviti. Mislim da će ovo potrajati malo duže od samih izbora", rekao je Trump novinarima.
Visoke cijene nafte glavni su pokretač rasta troškova života u SAD-u i svijetu, a cijene goriva i energije naglo rastu uoči hladnijih mjeseci. Zbog toga je američka središnja banka, Federalne rezerve (Fed), ovog tjedna podigla kamatne stope, prvi put u više od tri godine.
Iz Feda su najavili da bi ih mogli dodatno povećavati tijekom ove i iduće godine kako bi usporili rast cijena. Predsjednik Feda Kevin Warsh pojasnio je da su se na taj potez odlučili jer je "inflacija previsoka i predugo traje". Trump se s tom odlukom nije složio.