Gujaničić: Nije dobro što Srbija uvjetuje MOL radom rafinerije

Za agenciju Beta rekao je da nijedan investitor ne bi dopustio takav uvjet, zbog kojeg bi u budućnosti mogao pretrpjeti gubitke.

"Nije dobro uvjetovati MOL da, ako od Gazproma kupi kontrolni paket dionica NIS-a, mora održati proizvodnju u rafineriji za preradu nafte, kao ni drugim poslovnim potezima. Pogrešno je tumačenje u javnosti da je takvo uvjetovanje moguće", rekao je Gujaničić, povodom tvrdnji ministrice rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović, koja je namjeru MOL-a da zatvori rafineriju u Pančevu nazvala crvenom linijom koju Srbija neće dopustiti prijeći.

Dodao je da Srbija nema nikakvu ulogu u kupnji i prodaji kontrolnog paketa dionica NIS-a, pa to nije "kamen spoticanja" u pregovorima, što se često može čuti u javnosti.

Glavni problem je što ruska tvrtka "nije voljna prodati svoj paket dionica, pa odugovlači u iščekivanju promjene geopolitičke situacije iz jednostavnog razloga što nije dobrovoljno ušla u proces prodaje", rekao je Gujaničić.

"Crvene linije" i uloga Srbije u pregovorima

Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti u Srbiji žele stvoriti sliku da su oni glavni sudionik u pregovorima i da se bez njih transakcija ne može provesti, što je, kako je rekao, "lažna slika".

Istaknuo je da nijedan investitor ne želi prihvatiti obveze koje mogu biti u suprotnosti s tržišnim uvjetima.

"Potencijalni kupac NIS-a, kupnjom kontrolnog paketa dionica, preuzima imovinu i obveze tvrtke, a nitko nije spreman prihvatiti dodatne obveze koje su u suprotnosti s tržišnim uvjetima", rekao je Gujaničić.

Javnost ne zna što se događa u pregovorima između Gazproma i MOL-a, osim što srpska strana ima neke "crvene linije", izjavio je.

"Mislim da je to posljedica činjenice da je običan građanin shvatio da srpska strana nije uključena u pregovore i nije važna u cijelom postupku, te da se sada stvara dojam da su u pregovorima prisutni državni predstavnici, te da si daju za pravo postavljati ograničenja koja nijedan strani investitor ne bi prihvatio", rekao je Gujaničić.

Upitao je zašto, ako je moguće, vlada nije postavila neke uvjete za Kineze u RTB Boru ili za neke druge strane investitore kojima daje subvencije, "što bi prema toj logici bilo prirodnije".

To je nezamislivo čak ni pod uvjetima subvencija, a da ne govorimo o normalnim tržišnim uvjetima, rekao je ovaj stručnjak.

„Zašto nisu rekli Gazpromu, kada je kupio NIS, da mora zadržati rafineriju NIS-a u Novom Sadu. Zatvorena je, navedeno je da je ostalo puno bombi od NATO bombardiranja 1999. godine, i što se dogodilo? Rafinerija je u početku trebala raditi za drugu namjenu, a kasnije je nestala s karte“, naveo je Gujaničić.

Dodao je da na kraju nije isključeno da se postavljaju uvjeti za investitore, ali onda oni neće doći, ili će cijena dolaska biti visoka.

„Hoće li kupac NIS-a zadržati Rafineriju, Petrohemiju... koje posluju unutar tvrtke? Hoće ako imaju interes, ako nemaju zašto bi došli“, rekao je Gujaničić.

Naglasio je da postoji mnogo malih zemalja, poput Srbije, koje nemaju rafineriju za preradu sirove nafte i „to ne predstavlja katastrofu“, jer postoje drugi načini za osiguranje energetske stabilnosti.

Može se dogoditi, kako je naveo, da zemlja posjeduje pet rafinerija i nema stabilnu opskrbu energijom.

„Dakle, Srbija ima modernu rafineriju i odlično je što je takva, ali to samo po sebi ne mora biti neminovnost u nekim drugim uvjetima na tržištu“, istaknuo je Gujaničić.

Važnost rafinerije za energetsku stabilnost

Srbija, kako je rekao, nema značajne izvore sirove nafte, a postojeći su dobro iscrpljeni da bi rafinerija radila uglavnom prerađujući naftu iz domaćih izvora.

„Ako MOL, kao potencijalni kupac NIS-a, prihvati takvu uvjetovanost od države, taj će zahtjev na kraju biti puno skuplji nego da se poštovao uobičajeni tržišni princip“, rekao je Gujaničić.

Istaknuo je da je priča da će Srbija kupiti dodatnih pet posto dionica NIS-a, na sadašnjih 29,87 posto, potpuna besmislica, koja će navodno kontrolirati poslovanje NIS-a.

„S 35 posto dionica ne može se ništa više učiniti nego s 30 posto, pa ako Mađari kupe udio u NIS-u, vjerojatno će to dopustiti jer kao većinski vlasnici mogu raditi što god žele“, objasnio je.

Na pitanje hoće li Gazprom i MOL uskoro privesti pregovore kraju, Gujaničić je rekao da ne zna, ali da je činjenica da je od 19. siječnja, kada je potpisan predugovor između dvije tvrtke, sve što

Ono što je uslijedilo nije se činilo kao nikakvi pregovori o prodaji, jer je vladala ogromna tišina, što nije uobičajeno kada se preuzima velika tvrtka.

Ono što je, prema njegovim riječima, Srbija mogla učiniti jest usvojiti regulatorni okvir koji će predvidjeti što će država učiniti ako NIS "zapadne" u situaciju poput prošle godine u kojoj ne može operativno poslovati jer nije dobio licencu od američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC).

Pravo prvokupa

Na pitanje može li Srbija koristiti pravo prvokupa ako pregovori između Gazproma i MOL-a propadnu, Gujaničić je rekao da je to "prilično osjetljivo pitanje".

"Ako bi Srbija donijela zakon o energetskoj stabilnosti i navela da u slučaju da NIS, kao najvažnija tvrtka na tržištu, ne može funkcionirati, država ima pravo preuzeti tvrtku i eventualno ponuditi kontrolni paket dionica na prodaju na natječaju. Ta bi odluka vjerojatno postala predmet međunarodne arbitraže. Stoga, to nije najsretnije rješenje, ali je najbolje u uvjetima ako bi se dogodio najgori scenarij da NIS ne bi mogao raditi", rekao je Gujaničić.

Dodao je da je pozicija Srbije u trenutnim okolnostima nezahvalna, te da bi se proaktivnim pristupom nešto moglo učiniti, ali bi izabrala stranu.

„Sankcije su uvedene NIS-u kako bi se utjecalo na srpsku vanjsku politiku, koja je 'ni tamo ni tamo'. Ako bi se Srbija odlučila za zapadnu stranu, mogla bi diplomatski poslati poruku Amerikancima da će preuzeti upravljanje tom tvrtkom, te da će 'zamrznuti' vlasništvo Gazproma u NIS-u, kao što je Njemačka učinila u nekim rafinerijama s ruskim vlasništvom. Na taj način bi mogla ispitati jesu li Amerikanci tolerantni prema takvoj odluci i bi li NIS izbjegao sankcije“, rekao je Gujaničić.

To bi, kako je rekao, značilo da je Srbija izabrala jednu stranu, ali da je, kako je naveo, očito da domaći političari znaju da bi to bila visoka cijena i ne žele je prihvatiti.

Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija (OFAC) produžio je rok za završetak pregovora između Gazproma i MOL-a do 16. lipnja, a do istog datuma NIS ima operativnu dozvolu za rad.