Francuska tvrtka Meridiam preuzima većinski udio u Great Sea Interconnectoru

Sporazum, potpisan 5. kolovoza 2026., ne mijenja rutu, kapacitet ili tehnologiju projekta. Međutim, temeljno mijenja tko ga financira, tko snosi većinu komercijalnog rizika i političku težinu koja stoji iza njega.

Grčki neovisni operater prijenosa električne energije (IPTO/ADMIE) zadržava 34% manjinskog udjela. Zadržava tehničko vodstvo projekta i upravljat će interkonektorom nakon što bude dovršen. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis osobno je podržao sporazum, nazvavši ga strateškim europskim projektom koji će okončati energetsku izolaciju Cipra.

Osnove projekta ostaju iste

GSI će se sastojati od približno 898 kilometara dugog visokonaponskog istosmjernog kabela između Krete i Cipra, s početnim kapacitetom od 1000 MW i procijenjenim troškovima od 1,9 milijardi eura. Već ima koristi od 657 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe EU-a.

Uz promjenu dioničarstva, IPTO, tvrtka GSI i proizvođač kabela Nexans potpisali su trilateralni sporazum o ubrzanju istraživanja morskog dna. To pruža prvi konkretan mehanizam za ponovno pokretanje odgođenih tehničkih radova u okviru nove vlasničke strukture.

Jače financije i institucionalni kredibilitet

Meridiam upravlja s oko 24 milijarde eura dugoročne infrastrukturne imovine i od svog osnutka uložio je otprilike 100 milijardi eura. Njegovo sudjelovanje donosi odnose s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Preuzimanjem većinskog udjela, francuska grupa apsorbira većinu komercijalnog rizika i proširuje kapitalnu bazu projekta.

To ne uklanja neriješena pitanja. Ažurirana procjena troškova, konačni financijski aranžmani i regulatorne odluke i u Grčkoj i na Cipru još su uvijek potrebni. Ipak, projekt se više ne može odbaciti kao investicijsko siroče kojeg se nijedan ozbiljan privatni igrač ne želi dotaknuti.

Geopolitički pomak

Meridiam je francuski, kao i Nexans. Svečanost potpisivanja u vili Maximos, u kombinaciji s javnim spominjanjem podrške predsjednika Emmanuela Macrona, dodaje jasno francusko – a time i europsko – političko pokriće.

Turski prigovori na projekt nisu nestali. Svaki budući pokušaj opstrukcije istraživanja ili polaganja kabela sada će se suočiti ne samo s grčko-ciparskom inicijativom, već i s projektom od zajedničkog europskog interesa koji podržavaju značajna sredstva EU-a i dvije velike francuske tvrtke. To povećava političku cijenu miješanja, čak i ako ne pruža vojno jamstvo.

Što to znači za Cipar

Cipar ostaje jedina država članica EU bez elektroenergetske međusobne veze s drugom državom članicom. Njegov elektroenergetski sustav i dalje uvelike ovisi o uvozu tekućih goriva. GSI bi stvorio drugi put opskrbe: mogućnost uvoza jeftinije električne energije s europskog tržišta kada je dostupna, osiguravanje rezervnih kapaciteta i izvoz viška obnovljive energije (posebno solarne).

To nije jamstvo nižih cijena. Konačni troškovi ovisit će o dizajnu tarifa, tržišnim pravilima i regulatornim odlukama koje tek dolaze. Ali smanjilo bi ovisnost o teškom loživom ulju i ublažilo ograničenja širenja obnovljivih izvora energije.

Nikozijski zakašnjeli odgovor

Ciparska vlada sporo je objavila službenu reakciju, stvarajući dojam da je sporazum iznenadio Nikoziju. Oporbene stranke reagirale su brže i pozitivnije, pozivajući vladu da ispuni svoje obveze.

S osiguranim financiranjem EU-a, glavnim institucionalnim investitorom koji sada ima većinsku kontrolu i jačom europskom političkom podrškom, središnje pitanje se promijenilo. Više nije pitanje ima li projekt međunarodnu podršku. Pitanje je hoće li Cipar iskoristiti ovaj zamah kako bi osigurao bolje uvjete, jaču zaštitu potrošača i brži napredak – ili će ostati promatrač u projektu koji je ključan za vlastitu energetsku sigurnost.