Europa prošle godine proizvela više energije iz obnovljivih izvora nego od fosilnog goriva

Ova situacija nikada ranija nije zabilježena, a podaci govore da su vjetar, solarna energija, hidrosnaga i biomasa dali 38 posto europske električne energije što je povečanje sa 34,6 posto zabilježenih 2019. godine. Udjel fosilnih goriva je pao na 37 posto.

Najveći faktori na strani čiste energije su solarna energija i vjetar, koji su porasli za 15 i 9 procenata. Zemlje koje su dale najveći doprinos ovome su Nizozemska, Švedska i Belgija.

Ugljen i nuklearna energija su pali za 20 i 10 posto, a nuklearna energija je zasebna kategorija u odnosu na obnovljive izvore energije i fosilna goriva. Plin je i dalje popularan na Starom kontinentu te je ostao komparativno jeftin tokom pandemije koronavirusa i zbog toga je zabilježio pad od samo 4 posto tokom 12-mjesečnog perioda. Ipak, postotak je veći za 14 posto u odnosu na 2015. godine.

U Grčkoj, Nizozemskoj i Poljskoj je povećan udjel korištenja plina. Stoga, vjetar i solarna energija efikasno zamjenjuju ugljen više nego plin, barem u ovom trenutku kada je riječ o Europi.

Stari kontinent polako ide u ovom pravcu već neko vrijeme, a neke zemlje poput Velike Britanije su prošle godine uspjele stvoriti više energije iz obnovljivih izvora nego od fosilnih goriva.

Pandemija koronavirusa je ipak imala mali utjecaj na ovu situaciju.

Europa mora utrostručiti rast energije dobijene pomoću solarne energije i vjetra kako bi se ispunili ciljevi do 2030. godine.