EK se po prvi puta aktivnije posvećuje geotermalnoj energiji

Skup je održan u organizaciji institucija i strukovnih udruga iz energetskog sektora.

Zastupnik u Europskom parlamentu i suinicijator Europskog plana za geotermalnu energiju Davor Ivo Stier rekao je kako su predlagatelji, među kojima je i on, uspjeli Europsku komisiju motivirati i dobiti pisano obećanje Ursule von der Leyen da će sredinom svibnja ove godine po prvi puta u okviru Strategije za grijanje i hlađenje biti poseban akcijski plan za geotermalnu energiju.

- To je bitno zato jer jednom kada imate strateški dokument onda na temelju toga možete planirati proračun, a proračun EU-a odnosno višegodišnji financijski okvir već se sada pregovara, rekao je Stier.

Smatra da je geotermalna energija zapostavljena u EU-u iako se 50 posto ukupne energije u Europi troši na grijanje i hlađenje, što se sigurno neće smanjivati u budućnosti već će se samo povećavati. Po njemu, Europa mora proizvoditi mnogo više domaćih energenata da bi zadovoljila potrebe, posebno u okolnostima stalnih kriza.

- Zbog tehnoloških procesa samo će rasti ta potreba za energijom, rekao je Stier.
- Tu geotermalna energija definitivno jest dio rješenja, što će priznati i najveći kritičari geotermi. Čini mi se da imamo rješenje koje možda nije kompletno za EU zbog geoloških prilika nekih zemalja, ali oni koji imaju mogućnost korištenja geotermalne energije itekako bi trebali u to investirati, zaključio je.

Načelnica Sektora za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe Ministarstva gospodarstva Jadranka Leško istaknula je da se uskoro očekuje novi zakon koji će zakonodavno regulirati sve vezano uz geotermalnu energiju, kazavši i da će u njemu biti dosta promjena.

Istaknula je da svi projekti vezani uz istraživanje i eksploataciju izazivaju i određene probleme, prije svega ekološke prirode no smatra da će stručnjaci moći objasniti koliko je neophodno da Hrvatska ima svoju vlastitu energiju i da ne ovisimo ni o kome.

- U redu, tehnologija koja nam treba za cijelu tu priču jest skupa i ne proizvodi se u Hrvatskoj. Ali to je samo početak, početak nekog geotermalnog projekta od, recimo, pet godina sastoji se od izazova. Ali sljedećih stotinu godina više niste u izazovima, samo to održavate, pazite i upravljate s tim na pravilan način, kazala je Leško.

Vezano uz poticaje naglasila je da projekti koji su na samom početku, koji su čista istražna faza, ne mogu biti poticani jer postoji veliki rizik da novac bude bačen. Leško se, međutim, nada da će u novom akcijskom planu Europske komisije biti barem jedan biti vezan i uz financiranje tog prvog istražnog koraka.

- Međutim, kada jednog dana izbušite istražnu bušotinu i pokažete da postoji nekakva količina vode koja može doći na površinu s određenom temperaturom, mi to već razmatramo kao zreli projekt koji se može sufinancirati, naglasila je Leško.

Četiri uspješne istražne geotermalne bušotine u Hrvatskoj, financirane sredstvima iz EU fondova

Marica Balen iz Agencije za ugljikovodike kazala je da su četiri uspješne istražne geotermalne bušotine u četiri hrvatska grada financirane sredstvima iz EU fondova. Pohvalila je i zakon koji je omogućio ta istraživanja.

- Tim bušotinama ostvarili smo prihvatljivu temperaturu i stabilan dotok što nam omogućuje visoko učinkovitu iskoristivost te temperature za toplinski sustav. Naše bušotine su locirane u blizini velikih gradova koji su imale postojeći toplinski sustav, a rezultati su pokazali da se naši rezultati kreću od 71 stupanj za bušotinu u Zaprešiću GP1 do 100,1 u Vinkovcima, istaknula je Balen.

To su temperature, navela je, koje su dovoljne za toplinski sustav. Predstavnica Agencije za ugljikovodike naglasila je i da su sve četiri bušotine tijekom istraživanja imale i niz izazova - od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, pomicanja bušotine zbog blizina radara, tehničkih izazova zbog abrazivnih stijena i slično.