U odnosu na listopad 2024. javni dug veći je za 1,9 mlrd. eura ili 3,9%, dok na mjesečnoj razini nije bilo promjena.
Rast duga opće države na godišnjoj razini u promatranom razdoblju posljedica je najvećim dijelom rasta zaduživanja središnje države (+1,85 mlrd. ili 3,8% u odnosu na listopad 2024.). U listopadu je deveti mjesec zaredom rast bilježi i dug lokalne države koji je ubrzao na 16,1% godišnje (u odnosu na 14,0% u rujnu, 12,5% u kolovozu ili 11,7% u srpnju) dok fondovi socijalne sigurnosti nastavljaju bilježiti negativne godišnje promjene (-22,0% u listopadu). Središnja država s ukupnim dugom od 50,9 mlrd. eura čini više od 98% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.
Prema podacima o strukturi duga, na kraju listopada na domaće sektore odnosilo se 70,7% duga konsolidirane opće države, a 29,3% na inozemstvo. Udio domaće komponente javnog duga u ukupnom dugu opće države kontinuirano se povećava, a još je krajem 2016. premašio 60%. Taj se udio s ulaskom u jedinstveno valutno područje približio razini od 70% oko koje se i trenutno nalazi, odražavajući višegodišnji trend jačanja domaće komponente zaduživanja. Očekujemo da će u narednim godinama udio unutarnje komponente javnog duga ostati relativno stabilan, a njegovo moguće odstupanje od trenutnih razina bit će, uzimajući u obzir potrebe za financiranjem, posljedica kretanja prinosa na domaćem i inozemnom tržištu te interesa investicijske javnosti (domaćih i stranih institucionalnih investitora kao i sektora građanstva na domaćem tržištu).
Iako statistika javnog duga još nije dostupna za cijelu 2025., u kojoj očekujemo omjera javnog duga u BDP-u na 56,7% na kraju prosinca 2025., polako se okrećemo proračunskim potrebama i planu financiranja za 2026. Prema projekcijama iz državnog proračuna ostvareni prihodi trebali bi u 2026. rasti 8,3% (na 47,8% BDP-a) dok će rashodi dosegnuti 50,8% BDP-a (+8,3%). Proračunski deficit ostat će oko granice maastrichtskog kriterija, pri čemu će njegovo zadržavanje na toj razini prvenstveno biti posljedica snažnog nominalnog rasta BDP-a, odnosno kombinacije i dalje visoke inflacije i jake potrošnje. U takvom okruženju postotak duga u BDP-u trebao bi se blago smanjivati, pa formalno fiskalna pozicija ostaje stabilna. Ipak, treba istaknuti da je prociklička fiskalna politika tijekom vremena oslabjela fiskalnu poziciju. Struktura financiranja trebala bi ostati razmjerno uravnotežena, uz snažno oslanjanje na kratkoročne instrumente i sredstva iz instrumenata EU, dok će se dugoročne obveze i ostale proračunske potrebe financirati izdanjima na tržištima kapitala.
U drugoj polovici 2026. na domaćem tržištu dospijeva 2 milijarde eura obveznica, koje bi se, prema planu, trebale refinancirati izdanjima u trećem i četvrtom tromjesečju, u ukupnom iznosu od 2,5 milijarde eura. Veći planirani iznos od onoga na dospijeću odražava rastuće potrebe za zaduživanjem. Pri tome se očekuje daljnje aktiviranje štednje građana i nastavak uključivanja sektora kućanstava na tržište kapitala. Iako u ovoj godini nema euroobveznica na dospijeću, Vlada se planira zadužiti i na inozemnom tržištu kapitala. Time se nastavlja kontinuitet prisutnosti na međunarodnim tržištima (Hrvatska od 2017. svake godine izdaje euroobveznicu), uz očuvanje baze inozemnih investitora i uravnoteženje ročnog profila javnog duga. Ovogodišnji izlazak na međunarodno tržište kapitala predviđen je već u ovom tromjesečju. Pritom valja istaknuti da je 2027. godina znatno zahtjevnija po pitanju dospijeća državnih obveznica. U ožujku dospijeva 1,25 mlrd eura euroobveznica, a tijekom godine na domaćem tržištu dospijeva dodatnih 3,7 mlrd eura. Navedeno može djelomično objasniti dinamiku i obujam izdanja planiranih za 2026., imajući u vidu rizik nepovoljnijeg kamatnog okruženja u 2027.
