Dizela će biti, ali cijena će mu dodatno rasti

Dok je prije četiri godine uzrok rasta cijena bio rat u Ukrajini, sada su to sukob s Iranom i blokada Hormuškog tjesnaca.

Poskupio je i benzin, i to za sedam centi, no veći je problem dizel, koji je skuplji za devet centi. U stručnim krugovima govori se o mogućoj nestašici na međunarodnom, a posljedično i na domaćem tržištu.

Europske zalihe dizela najniže od 2015.

Reuters je prošloga tjedna izvijestio o padu uvoza dizela u Europu s 1,97 milijuna barela dnevno u siječnju na 1,56 milijuna barela u srpnju.

"Cijene dizela nastavile su rasti posljednjih tjedana usred zastoja u mirovnim pregovorima s Iranom i poremećaja u ruskom izvozu, a sada su samo 14 posto ispod svojih travanjskih vrhunaca", navodi se u Reutersovom tekstu.

Belgijska platforma Autonext piše da su europske zalihe dizela na putu prema najnižoj razini od 2015. godine i poziva se na izvješća dviju velikih američkih investicijskih banaka.

"Goldman Sachs i Morgan Stanley neovisno su istaknuli da je dizel, a ne sirova nafta, trenutno najozbiljniji problem s opskrbom gorivom na tržištu nafte. Procjenjuju da će europske rezerve do kraja godine dosegnuti najtežu točku u proteklih više od desetljeća."

Štern: Riječka rafinerija može proizvesti sav potreban dizel

Regulirana cijena eurodizela u Hrvatskoj trenutno je šest posto niža od prosjeka Europske unije. Prema stranici Fuel-Prices.eu, prosječna cijena litre dizela u EU iznosi 1,95 eura. Najniža je na Malti s 1,21 eurom, a najviša u Nizozemskoj, gdje stoji 2,38 eura. Unatrag godinu dana dizel je u EU bio najskuplji početkom travnja s prosječnom cijenom od 2,04 eura za litru, dok je najniža cijena od 1,48 eura zabilježena lani u listopadu.

Naftni analitičar i bivši direktor u INA-i Davor Štern ne želi nagađati o mogućoj nestašici dizela u Europi i Hrvatskoj, ali je potvrdio da je dizel trenutno vrlo skup.

"Činjenica je da imamo rafineriju u Rijeci koja može proizvesti sav dizel koji nam treba. Tu bi Vlada u jednom trenutku mogla i trebala krenuti u drugačiju strategiju, tako da se u kriznim situacijama napusti model izjednačavanja cijena dizela s burzovnim cijenama i ide na izravnu proizvodnju dizela iz rafinerije po rafinerijskim cijenama", kaže on za Index.

Te bi rafinerijske cijene, dodao je Štern, bile bez utjecaja špekulativnih rezultata s naftnih burzi. "Time bi dizel bio dostupan za domaće tržište, naročito plavi dizel za poljoprivredu i ribarstvo. Rafinerija u Rijeci ima tu mogućnost", navodi.

Po Šternovom mišljenju, trenutno se špekulira cijenama, a mešetari nastoje izvući što veću cijenu.

"Volio bih vidjeti da država jednoga dana stane na kraj sistemu prihvaćanja rezultata burzovnih kladionica kada je u pitanju cijena nafte. To govorim kao naftaš. Bilo bi to pomalo revolucionarno, ali izvedivo. Ako se Vlada odluči za to, bio bi to veliki rez. Nama u društvu inače trebaju veliki rezovi, a ovo bi mogao biti jedan od tih", naglasio je.

Može li Ina pokriti potrebe domaćeg tržišta?

Početkom ožujka, direktor rafinerija i marketinga u Ini Goran Pleše najavio je za Radio Rijeku povećanje proizvodnje dizela do trideset posto.

"Sada ćemo iz riječke rafinerije moći opskrbiti gotovo kompletno hrvatsko tržište. To konkretno znači da će se čak osamdeset posto potreba za dizelom u Hrvatskoj moći zadovoljiti iz domaćih pogona, čime se drastično smanjuje ovisnost o uvozu", kazao je.

Početkom ovoga tjedna Pleše je za Glas Slavonije izjavio kako će kapaciteti Rafinerije Rijeka biti dovoljni da pokriju potrebe domaćeg tržišta i za benzinskim i za dizelskim gorivima.

"Sirove nafte na tržištu ima dovoljno, a INA je za nadolazeće razdoblje osigurala potrebne količine sirovine za preradu. Rafinerija nafte Rijeka radi punim kapacitetom i trenutačno nisu planirani zastoji u radu. Kako se približava završetak turističke sezone, odnosno razdoblja vršne potrošnje goriva u Hrvatskoj i regiji, kapaciteti riječke rafinerije dovoljni su za uredno podmirenje potreba domaćeg tržišta za dizelom", rekao je Pleše.