Cijene struje u Sloveniji među najnižima u EU

Što se tiče konačnih cijena za potrošnju u kućanstvima, položaj Slovenije u državama članicama EU dodatna je tri mjesta povoljniji nego 2024. godine, a što se tiče konačnih cijena za potrošnju izvan kućanstava, povoljniji je za pet mjesta, prema analizi temeljenoj na najnovijim podacima europskog statističkog ureda Eurostat, direktora Elese Aleksandera Mervara.

Prosječne konačne cijene za kućanstva u EU u 2025. godini bile su 47,9 posto više nego u Sloveniji, a za potrošnju izvan kućanstva za 17,1 posto. Istovremeno, konačne cijene u Sloveniji za obje vrste potrošnje prošle godine, promatrano tijekom cijele godine, pale su više od prosjeka EU i kod slovenskih susjeda.

U tom smislu, Mervar je istaknuo učinak regulacije cijena. Da su se cijene električne energije za potrošnju u kućanstvima ublažile 2024. godine, rezultati komparativne analize konačnih cijena u 2025. bili bi znatno bolji.

Mervar se u svojoj analizi fokusira i na veleprodajne cijene električne energije. Za potrošnju u kućanstvima one su u Sloveniji prošle godine porasle u usporedbi s 2024. godinom kada je istekla regulacija za sve skupine potrošnje, dok su prosječne cijene i u EU i u susjednim zemljama pale.

Niže od prosjeka EU

Slovenija je 2024. godine u prosjeku imala desetu najnižu veleprodajnu cijenu električne energije, u usporedbi s trinaestom prošle godine. Prosječni troškovi električne energije u EU za potrošnju u kućanstvima bili su 20,4 posto veći u 2025. nego u Sloveniji.

Prosječni troškovi električne energije za potrošnju izvan kućanstava prošle su godine u EU bili 5,2 posto niži nego u Sloveniji.
S druge strane, veleprodajne cijene za potrošnju izvan kućanstava u Sloveniji doživjele su veći pad cijena nego u EU i susjednim zemljama, s najvećim padom u skupini koja predstavlja najveće industrijske i nekućanske potrošače električne energije. Cijene električne energije u ovoj skupini bile su za petinu niže nego u prethodnoj godini.

U 2024. veleprodajne cijene za potrošnju izvan kućanstava bile su devetnaeste najniže u prosjeku među članicama EU, u usporedbi sa šesnaestim najnižim prošle godine. Prošle godine prosječni trošak električne energije za potrošnju izvan kućanstava u EU bio je 5,2 posto niži nego u Sloveniji.

Mervar ističe da je mrežna naknada u Sloveniji jedna od najnižih u EU, i za potrošnju u kućanstvima i za potrošnju izvan kućanstava. Udio mrežne naknade u konačnim cijenama električne energije bio je treći najniži u Uniji s 12,4 posto, niži samo na Cipru i u Grčkoj. S druge strane, udio nabavnih cijena u konačnim cijenama električne energije bio je jedan od najviših u EU s 63,2 posto, viši samo u Irskoj, Luksemburgu, Grčkoj i Bugarskoj.

Razinu konačnih cijena električne energije u Sloveniji stoga prvenstveno diktira nabavna cijena električne energije, a mrežna naknada ima blagotvoran učinak na konkurentnost slovenskih cijena električne energije.

Mrežna naknada za potrošnju kućanstava prošle je godine u prosjeku smanjena za 27,4 posto u usporedbi s 2024. godinom i bila je šesta najniža u prosjeku u EU. U EU u cjelini i u susjednim zemljama Slovenije prosječne mrežne naknade za potrošnju kućanstava prošle su godine porasle i u EU su u prosjeku bile 82,1 posto veće nego u Sloveniji.

Prosječna mrežna naknada za potrošnju izvan kućanstava smanjena je za šest posto

Prosječna mrežna naknada za potrošnju izvan kućanstava prošle je godine u Sloveniji u usporedbi s 2024. godinom smanjena za šest posto, dok je u EU i susjednim zemljama u prosjeku porasla za devet posto. U prosjeku je mrežna naknada u Sloveniji bila četvrta najniža u EU, dok je 2024. bila sedma najniža. Prosječne mrežne naknade za potrošnju izvan kućanstava u EU prošle su godine bile 101,2 posto veće nego u Sloveniji.

S obzirom na malu veličinu slovenskog elektroenergetskog sustava, Mervarova procjena je da je stav Slovenije u vezi s mrežnom naknadom nelogičan, jer pravilo je da održavanje manjeg elektroenergetskog sustava zahtijeva veće troškove od održavanja većeg elektroenergetskog sustava. Osim toga, Mervar smatra da su rezultati analize nelogični s obzirom na činjenicu da se slovenska prijenosna mreža smatra jednom od tri najbolje razvijene u EU.

Eles je prije nekoliko dana objavio i zasebnu Mervarovu analizu područja mrežne naknade. Osim što mrežna naknada zapravo poboljšava konkurentsku poziciju velike većine gospodarstva, Mervar također napominje da je percepcija većine javnosti da su mrežne naknade visoke te da su smanjene zbog mrežne naknade.