Cijene nafte pale ispod 79 dolara pod pritiskom rasta zaliha u SAD-u

Na londonskom se tržištu barelom trgovalo po 62 centa nižoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 78,47 dolara. Na američkom je tržištu pojeftinio 40 centi, na 74,89 dolara.

Tržišta je zakočio neočekivani rast američkih zaliha nafte, benzina i derivata u prošlom tjednu, prema tvrdnjama izvora koji se pozivaju na jučer objavljeno izvješće Američkog instituta za naftu (API).

Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali da su da će izvješće pokazati pad zaliha.

Vijest je zakočila uzlazni trend cijena koje su u posljednje vrijeme podupirali oporavak gospodarstva od pandemije covida 19 i rast potražnje za gorivima, ali i problemi s proizvodnjom u pojedinim zemljama.

Raspoloženje prigušuje i pad kineskog tržišta nekretnina i učestali problemi s opskrbom strujom u azijskom divu, budući da bi njihov eventualni negativan utjecaj na drugo po veličini svjetsko gospodarstvo vjerojatno snažno utjecao i na potražnju za naftom, tumače analitičari.

Kina je najveći svjetski uvoznik nafte i drugi po veličini svjetski potrošač fosilnih goriva, nakon SAD-a, podsjeća Reuters.

Pozornost se sada polako preusmjerava na idući tjedan i sastanak Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika mežu neovisnim proizvođaima.

"Iako se pozadina na strani ponude nije puno promijenila, rast cijena nafte na 80 dolara za barel pojačao bi pritisak na proizvođače (u skupini) OPEC+ da povećaju proizvodnu kvotu", tumače u bilješci analitičari ANZ Researcha.

Potražnja za naftom snažno će rasti u sljedećih nekoliko godina, objavio je u utorak OPEC, upozoravajući ujedno svijet da mora nastaviti ulagati u proizvodnju kako bi spriječio probleme u opskrbi unatoč postupnom prijelazu na oblike energije koji manje štete okolišu.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je u utorak cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica iznosila 78,37 dolara, što znači da je porasla 64 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.