Bugarska otvara vrata nacionalizaciji imovine Lukoila

Između prvog i drugog čitanja državnog proračuna za 2026. godinu, zastupnici četiriju vladajućih stranaka podnijeli su prijedlog za povećanje gornje granice državnih jamstava sljedeće godine za 2 milijarde eura - s 3,8 milijardi eura na 5,8 milijardi eura. Autori nisu naveli nikakvo obrazloženje, ali drugi amandman koji su podnijeli jasno daje motiv: dodatna jamstva omogućila bi državnoj Bugarskoj razvojnoj banci (BDB) da osigura financiranje za stjecanje imovine ili dionica u bugarskim podružnicama Lukoila.

Ovaj potez nadovezuje se na ranije zakonske promjene koje su državno imenovanom posebnom komercijalnom upravitelju u četiri bugarske tvrtke Lukoila - šefu Nacionalne agencije za prihode Rumenu Spetsovu, dale ovlasti za provođenje transakcija otuđenja bez upravnog ili sudskog pregleda. Novi prijedlog proračuna sada osigurava da država ima financijska sredstva za djelovanje na temelju tih ovlasti.

Ako bude odobren, jamstva dostupna BDB-u u slučaju da uzima kredite od drugih financijskih institucija dosegnula bi 3,728 milijardi eura, u odnosu na 1,728 milijardi eura odobrenih u prvom čitanju i prvotno namijenjenih nacionalnom programu obnove stambenog fonda i općinskom investicijskom planu. Prošireni mandat omogućio bi banci, „ako je potrebno“, da sudjeluje u potencijalnom poslu akvizicije imovine sankcionirane ruske naftne grupe.

Iako se državna jamstva ne računaju kao javni dug, ona predstavljaju uvjetne obveze koje se moraju ispuniti ako primatelj kredita ne može vratiti. Ranije ove godine vlada je u kapital BDB-a ubrizgala 4 milijarde leva (2,05 milijardi eura) – sredstva posuđena na međunarodnim tržištima koja vraćaju porezni obveznici. Ministrica financija Temenužka Petkova inzistirala je na tome da će se novcem podržati prioritetni sektori poput vodne infrastrukture, obrane, energetske učinkovitosti i industrijskih zona.

Oporbene stranke upozoravaju na ozbiljne rizike

Ivajlo Mirčev, suvođa oporbene Demokratske Bugarske, rekao je za javni radio da povećanje od 2 milijarde eura, u kombinaciji s postojećim sredstvima u BDB-u, daje vladajućim strankama „oko 7 milijardi leva (3,58 milijardi eura) za kupnju rafinerije“.

„Mnogo smo puta upozoravali da je opasnost da će oni koji trenutno vladaju zemljom – GERB i DPS-Novi početak Deljana Peevskog, sankcionirani od strane SAD-a i Velike Britanije – pokušati kupiti Lukoil“, rekao je. „Ovo nema ekonomskog smisla i izuzetno je glupa ideja. Jedino što može donijeti je više korupcije.“

Mirčev je naglasio da će se oporba oduprijeti inicijativi, ali je priznao da „Peevski ima većinu od 135 zastupnika (od 240) i nemaju problema glasati što god žele“.

Domaći politički spor se razvija dok se Bugarska priprema tražiti drugo američko odstupanje za Lukoilove podružnice u travnju. Premijer Rosen Željazkov prošli je tjedan izjavio da Washington očekuje kontinuirane dokaze da Sofija može osigurati da aktivnosti sankcioniranog subjekta ostanu u skladu s propisima tijekom sljedećeg šestomjesečnog ciklusa.

Američko Ministarstvo financija (OFAC) nedavno je izdalo šestomjesečnu opću dozvolu koja dopušta transakcije s nekoliko Lukoilovih subjekata u Bugarskoj, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo paralelnu posebnu dozvolu koja vrijedi do veljače. Oba odobrenja dolaze sa strogim ograničenjima i isključuju poslovanje s drugim Lukoilovim podružnicama, osim ako to nije izričito dopušteno.

Spetsovu važna uloga

U tom kontekstu, vlada je imenovala Rumena Spetsova posebnim komercijalnim direktorom četiri bugarske Lukoilove tvrtke. Ministar gospodarstva Petar Dilov branio je izbor, pozivajući se na Spetsovljev "profesionalizam" i "povjerenje među međunarodnim partnerima". Ipak, njegovo imenovanje izazvalo je kritike među stranacima zbog prošlih kontroverzi i pitanja o tome ispunjava li zakonski uvjet za pet godina iskustva u aktivnostima povezanim s naftom i naftnim derivatima.

Vlada je dodatno eskalirala napetosti ubrzanim usvajanjem amandmana koji posebnom direktoru daju široke ovlasti raspolaganja, zaštićene od administrativnog ili sudskog nadzora. Predsjednik Rumen Radev stavio je veto na zakon, ali ga je parlament brzo poništio.

Odvjetnik za ljudska prava Mihail Ekimdžiev pretpostavlja da ubrzani proces sugerira namjeru „zaplijeniti Lukoil, prisvojiti njegovu imovinu, a zatim natjerati sve Bugare da plate kada ruska tvrtka dobije arbitražne sporove“. Upozorio je da zakon krši Ustav, Europsku konvenciju o ljudskim pravima i nekoliko drugih međunarodnih pravnih instrumenata, izražavajući zabrinutost da bi sankcionirana politička figura Deljan Peevski u konačnici mogla preuzeti kontrolu nad Lukom.