Zašto Vlada nije donijela odluku o proglašenju katastrofe?

Nije, međutim, donijela odluku o proglašenju katastrofe premda osnovu za to ima u dva zakona - Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti i Zakonu o sustavu civilne zaštite.

Proglašenje katastrofe je važno zato što se u toj situaciji aktiviraju mehanizmi u kojima je izravno Vlada nadležna za upravljanje kriznom situacijom, te saniranje posljedica, piše Jutarnji list.

Zakon o sustavu domovinske sigurnosti usvojen je 2017. godine nakon dugih priprema, rasprava i najava. Zakon je trebao biti pravna podloga za adekvatan odgovor na, kako je to isticao njegov "otac", bivši ministar obrane Damir Krstičević, bilo koju ugrozu koja bi mogla zadesiti Hrvatsku.

Za sada se, međutim, ne postupa po tome Zakonu i od 2017. godine, kada je donesen, je mrtvo slovo na papiru.

U članku 10. stavku 2. Zakona o sustavu domovinske sigurnosti kaže se da u "slučaju postupno nastupajuće ili iznenadne krize, koja predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti predlaže Vladi Republike Hrvatske proglašenje krize, formiranje stožera za upravljanje krizom i način odgovora na krizu".

Na čelu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, a u njoj je savjetnik predsjendika Republike za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, potom ministri obrane, unutarnjih poslova, zdravstva, vanjskih poslova...

Vladi smo poslali upit je li Koordinacija koju vodi Medved predložila proglašenje krize nakon katastrofalnog potresa na području Sisačko moslavačke županije koji je uzdrmao i Zagreb i njegovu okolicu, no zbog zauzetosti drugim poslovima tijekom dana nismo dobili odgovor. Kratko se javio ministar Medved i samo poručio da "sve sastavnice u fazama odrađuju svoje poslove i postupati će se po zakonu", a onda prekinuo razgovor uz objašnjenje da je na terernu gdje ima puno posla.

Drugi član Vlade kazao je da ne zna je li bila Koordinacija, dok su nam u Uredu predsjednika rekli da, koliko oni znaju, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti nije održana povodom potresa na području Petrinje i Siska, kao što nije bila održana niti zbog koronavirusa, niti zagrebačkog potresa.

Kako je sastanak Koordinacije prvi korak, a on nije napravljen, nije mogao biti ni drugi, a to je proglašenje krize, kao ni treći koji podrazumijeva formiranje stožera za upravljanje krizom.

Odgovor na katastrofu koja je zadesila područje Banije i Siska predviđen je i u Zakonu o sustavu civilne zaštite. Članak 9. toga Zakona kaže da Vlada rukovodi djelovanjem sudionika civilne zaštite u katastrofama, uz potporu Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Prema ovom drugom zakonu razorni potres koji je pogodio Baniju može se tretirati kao velika nesreća ili kao katastrofa. Ako bi se tretirao kao velika nesreća, onda bi na prijedlog ministra untarnjih poslova Davora Božinovića župan Sisačko moslavačke županije, te župan Karlovačke županije za dijelove koji su nastradali proglasio veliku nesreću. Ako bi se potres koji je sravnio više sela i gradova u Hrvatskoj tretirao kao katastrofa, nju bi, također na prijedlog ministra Božinovića, trebala proglasiti Vlada.

Kada bi se primjenjivao Zakon o sustavu domovinske sigurnosti onda bi glavni za rukovođenjem akcija koje imaju za cilj saniranje posljedica potresa i pomoć pogođenom stanovništvu bio ministar branitelja Tomo Medved, a kada bi se primjenjivao Zakon o sustavu civilne zaštite, onda bi glavnu ulogu imao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

A kada bi se potres proglasio katastrofom, onda odgovornost za uklanjanje posljedica i za obnovu ne bi bila na lokalnim tijelima vlasti, već na Vladi.