Weber: Hrvatska trči brzo, a možemo trčati još brže

Fokus je bio i na budućnosti i projekciji hrvatskog gospodarstva za deset godina uz jasne preporuke Hrvatske udruge poslodavaca kojim mjerama maksimizirati potencijal gospodarstva.

“Trenutačna razina gospodarskog razvoja koja je obilježena manjkom kadrova u gospodarstvu, uz višegodišnji rast broja zaposlenih u javnom sektoru, daje jedinstvenu priliku za provedbu nužnih reformi i daljnju digitalizaciju javne uprave. To bi pak moglo osigurati uspješnu tranziciju dijela zaposlenih iz javnog prema privatnom sektoru i to na dobra radna mjesta.

U narednom desetljeću dodatne potencijale rasta svakako vidimo i u privatizaciji dijela poduzeća u državnom vlasništvu, što može donijeti s jedne strane fiskalni prihod, a s druge strane poboljšanje kvalitete pojedinih usluga i povećanje konkurentnosti tih kompanija, rekao je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.

“Europska unija danas, posebno kroz kohezijsku politiku snažno potiče naš gospodarski rast. Da bismo osigurali investicije u privatnom sektoru, naše kompanije u prosjeku trebaju ostvarivati stope profitabilnosti koje su usporedive s onima koje ostvaruju naši konkurenti u Europskoj uniji u istim gospodarskim sektorima. To je važno, jer iz perspektive kompanije, jedino investiranjem možemo ostvariti veće dodane vrijednosti i time bolju konkurentnost. Gospodarstvo i poslovanje nisu sprint. To je maraton, ponekad i s preponama”.

“Istodobno je potrebno prijeći na ciljane socijalne mjere, preokrenuti negativne demografske trendove te privući iseljenike, talente i strane studente kako bi se popunila deficitarna visokoobrazovana radna mjesta”, dodao je.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da Hrvatska ima potencijal biti među najkonkurentnijim ekonomijama u regiji i da se taj cilj može postići jedino partnerstvom gospodarstva i Vlade – zajedničkim radom na propisima i mjerama.

“Dijalog s Vladom nije jednokratan događaj, već proces. Hrvatska udruga poslodavaca i Vlada Republike Hrvatske su partneri, a partnerstvo znači da jedne i druge slušamo, razumijemo i djelujemo. Cijeli je niz zakona i mjera koje smo iznjedrili zajedničkim radom i moram reći da su upravo oni zakoni koje smo zajedno stvarali i najuspješniji, jer smo u njih kao partneri ugradili svoje znanje, iskustvo i najbolju praksu.

Hrvatska trči brzo, a možemo trčati još brže. Ne trebamo čekati savršene uvjete, trebamo ih stvoriti, a to je moguće jedino ako jedni druge podržavamo, komuniciramo ideje i guramo jedni druge prema naprijed. Pred nama su jako dobre godine, i zato dragi poduzetnici, budimo hrabri. Držimo visoke standarde, postavljajmo ambiciozne ciljeve“, rekla je.

Premijer Andrej Plenković poručio je kako će Vlada zakone u svim sektorima, a posebno porezne politike činiti takve da je gospodarstvu lakše i jednostavnije nego što je bilo prije.

“162 tisuće poduzetnika ostvarilo je prihode od 170 milijardi eura, od čega 33 milijarde od izvoza roba. Sada smo u dodatnoj fazi privlačenja ulaganja, širenja izvoza i ulaganja u istraživanja i razvoj i stvaranja novih radnih mjesta. Ono što je posebno važno, a to je za ekonomski i socijalni standard građana najvažnije, rasle su plaće i mirovine, svi su oni praktički do 100 posto, neke čak i više, porezno i administrativno rasteretili gospodarstvo za dvije milijarde eura.

Uz kontinuirani socijalni dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca, nastavit ćemo podupirati poduzetnike, stvarati još povoljnije poslovno ozračje koje će voditi do jačanja gospodarstva, a pritom voditi računa o onima koji imaju najmanje. Ako je desetljeće iza nas bilo desetljeće stabilizacije, onda će desetljeće pred nama biti desetljeće produktivnosti, investicija, inovacija i konkurentnosti”, istaknuo je Plenković.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, naglasio je da Hrvatska mora investirati u energetiku i dekarbonizaciju, digitalnu i AI infrastrukturu, promet, modernu izvozno-orijentiranu industriju te turizam visoke dodane vrijednosti.

“Da bi privatni sektor postao motor gospodarskog rasta, ključno je povećanje njegove profitabilnosti, što je podloga za ulaganja i magnet za investitore. Također, kako bismo ojačali ulaganja u privatni sektor, potrebno je jačati instrumente poticanja ulaganja po uzoru na najbolju EU praksu, jer ona vraćaju novac u proračun na održiv način i potiču rast zaposlenosti.”

Stojić je također istaknuo kako je prosječna plaća u javnom sektoru u zadnjih pet godina udvostručena na rekordnih 32% i to je nešto što ne može biti održivo u narednom razdoblju. “Primanja su dosta porasla i trebaju biti više vezana za produktivnost”, dodao je.

U HUP-u očekuju rast BDP-a iznad prosjeka EU i CEE regije, a da bi se to dogodilo, iznijeli su sedam preporuka: ‘baciti sve karte’ na privatne investicije uz jačanje instrumenata poticanja investicija, provoditi aktivne politike tržišta rada uz reformu obrazovnog sustava, jačati digitalnu/AI infrastrukturu te ubrzati zelenu tranziciju, izjednačiti porezne terete rada i rente i rezati parafiskalne namete, izbjeći ulazak u proceduru prekomjernog deficita, nastaviti integraciju u globalne lance vrijednosti te širiti raspon instrumenata financiranja.

U sklopu Dana poduzetnika održana je i panel rasprava “U fokusu: razgovor s ministrima” u kojoj su sudjelovali Ante Šušnjar, ministar gospodarstva, Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

Ministri su zaključili da će Hrvatska 2035. biti zemlja koja stvara visoku dodanu vrijednost uz održivi turizam, razvijenu industriju i snažnu integraciju u europske tokove, aktivno rješava demografske izazove privlačenjem povratnika i stranih radnika te dostiže razvojni prosjek najrazvijenijih zemalja EU kroz intenzivne investicijske i financijske programe.