Vujčić: Inflacija će pasti na 2% do kraja godine, a možda i niže |
| Objavljeno: 11.05.2025 / 09:04 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - U središnjem Dnevniku HTV-a guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnji pad inflacije, moguće sniženje kamatnih stopa i komentirao kako bi se trgovinske tenzije mogle odraziti na hrvatsko gospodarstvo – ali i zašto bi deset bankomata uskoro mogla zamijeniti dva. |
|
O inflaciji, kamatama i geopolitičkoj situaciji u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Kazao je kako inflacija pada od siječnja ove godine te da očekuju kako će taj trend i dalje trajati. – Do kraja ove godine očekujemo da će pasti na 2 %, što je ciljana stopa inflacije, a možda i ispod 2 % u prosincu. To je posljedica, s jedne strane, odgođenih učinaka restriktivne monetarne politike, a s druge strane baznih učinaka i činjenice da su cijene energenata počele padati. Znamo da je cijena nafte trenutačno pala za više od 10 dolara i očekujemo da će energenti ostati jeftini tijekom godine, rekao je. U nastavku je kazao kako ove godine ne očekuju da bi turistička sezona mogla pridonijeti inflaciji kao prethodne tri godine, i to zbog činjenice da su u tom razdoblju cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle za 50 %, što je više nego dvostruko u odnosu na konkurentske mediteranske zemlje. – Zbog toga smo počeli gubiti tržišni udio, a realna potrošnja u turizmu počela je padati. Ne vidimo prostor za značajnije inflacijske pritiske bez daljnjeg narušavanja konkurentnosti hrvatskog turizma, istaknuo je. – Trgovinske napetosti negativno utječu na rast BDP-a i, ovisno o njihovu razvoju, mogu utjecati i na inflaciju, dodao je. – U nekim scenarijima mogle bi čak dovesti do njezina pada. – Kad je riječ o Hrvatskoj, malo smo izloženi izravnim posljedicama mogućeg trgovinskog rata. Samo 1 % našeg BDP-a odnosi se na izvoz u SAD, a 40 % tog izvoza čine lijekovi. Ako farmaceutski sektor bude izuzet, naš izravni utjecaj bit će vrlo malen. Neizravno ćemo ipak osjetiti posljedice jer su naši glavni vanjskotrgovinski partneri Njemačka i Italija, no to ne bi trebalo imati značajan utjecaj na hrvatski BDP, rekao je Vujčić. – Što se inflacije tiče, sve ovisi o tome hoće li Europa uvesti značajnije carinske protumjere prema SAD-u ili Kini. U tom slučaju mogli bismo imati porast domaćih cijena – rekao je. – Bez toga ne očekujemo značajnije inflacijske pritiske – dodao je. Europska središnja banka snažno spušta kamatne stope. Hoće li se taj trend nastaviti i hoće li to osjetiti i hrvatski građani? – Mi smo već sedam puta smanjili kamatne stope, a tržišta očekuju da ćemo to nastaviti. To ovisi i o razvoju inflacije u idućim mjesecima, kazao je. – Kamatne stope na sve vrste kredita u Hrvatskoj niže su od prosjeka eurozone, istaknuo je. Od 1. srpnja pooštravaju se uvjeti za dobivanje kredita. – Ove su mjere više usmjerene na potrošačke nego na stambene kredite. Očekujemo da će zbog toga biti otprilike 15 % manje potrošačkih kredita, dok bi utjecaj na stambene trebao biti manji – oko 5 %, naglasio je. Vujčić je komentirao i ideju zajedničke bankomatske mreže koja bi, ako se ostvari, trebala smanjiti troškove. – Problem među bankama je raspodjela troškova – neke imaju više bankomata, neke manje, a pojedine to vide i kao konkurentsku prednost. Potrebno je naći zajednički model. Kad u shopping centru vidite deset bankomata, jasno je da su troškovi previsoki. Bilo bi bolje i jeftinije da ih je samo dva, zaključio je. |
|
|
| Tagovi: #boris vujčić, #hrvatska narodna banka, #inflacija, #cijene, #hrana, #stambeni krediti |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |