Vlada utvrdila proračunski okvir za razdoblje od 2027. do 2029. godine |
| Objavljeno: 30.06.2026 / 13:10 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Vlada je u utorak donijela Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2027. - 2029., prema kojoj se rashodi u 2027. godini u odnosu na 2026. povećavaju za 821,4 milijuna eura. |
|
Proračunski rashodi utvrđeni tom odlukom povećavaju se s 30,5 milijardi eura u 2026. na 31,3 milijarde eura u 2027. godini, što je povećanje od 2,7 posto. Ministar Ćorić: Ne odustajemo od antiinflacijskih mjera - Rashodi utvrđeni odlukom povećavaju se u 2027. godini u odnosu na 2026. za 821,4 milijuna eura, dakle ukupno bi iznosili 31,3 milijarde eura, slijedom mjera koje vlada poduzima za poboljšanje životnog standarda građana, ulaganje u infrastrukturu te jačanje sigurnosti društva, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić na sjednici Vlade. Govoreći o mjerama vlade za poboljšanje standarda, ministar je između ostalog naglasio rast mirovina i mirovinskih primanja, rast plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama te rast naknada u sustavu socijalne skrbi. Uz to, u obrazloženju odluke istaknuto je da se navedena povećanja rashodovne strane proračuna odnose i na modernizaciju obrane, željeznički sektor, kao i izdvajanja za unapređenje kvalitete stanovanja i uvođenje cjelodnevne nastave. Rashodi utvrđeni za 2028. u odnosu na 2027. godinu povećavaju se za 740 milijuna eura ili za 2,4 posto te će prema projekciji u toj godini ukupno iznositi 32,1 milijardu eura. Za 2029. godinu u odnosu na 2028. istom je odlukom utvrđeno povećanje proračunskih rashoda za 898,4 milijuna eura ili za 2,8 posto, na ukupno 32,9 milijardi eura. Izvanproračunski korisnici za razdoblje 2027.-2029. U odluci je utvrđena i visina manjka, odnosno viška izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 2027. do 2029. godine. Za sve tri godine za izvanproračunske korisnike planira se višak i to 2027. u iznosu od 58,2 milijuna eura, 2028. u iznosu od 64,2 milijuna te 2029. u iznosu od 184,4 milijuna eura. Današnja vladina odluka čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 2027. do 2029. godine. - U okviru ove odluke uzimaju se u obzir izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjeročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2025. i 2026. godinu, kao i Proljetni paket Europskog semestra za 2026. godinu, koji uključuje Specifične preporuke Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku, rekao je ministar Ćorić. Kako je istaknuto u obrazloženju odluke, preporuke Vijeća EU provodit će se idućih godinu dana, a posebno naglašavaju potrebu jačanja politika tržišta rada, unapređenja adekvatnosti socijalne i zdravstvene skrbi kao i priuštivog stanovanja te potrebu povećanih izdvajanja za obranu, a sve uz vođenje računa o fiskalnoj održivosti. |
|
|
| Tagovi: #proračunski okvir, #vlada rh, #antiinflacijske mjere, #tomislav ćorić |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |