GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Velika prekretnica: Talijanski deficit pada ispod 3% BDP-a

Velika prekretnica: Talijanski deficit pada ispod 3% BDP-a
DEFICIT
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.10.2025 / 17:18
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Blago poboljšanje javnih prihoda i rashoda za kamate u usporedbi s onim što se očekivalo u travnju moglo bi približiti talijanski proračunski deficit 3% BDP-a ove godine.

To bi otvorilo put Italiji da izađe iz postupka prekomjernog deficita EU-a (EDP) već sljedeće godine.

Sljedeći tjedan talijanska vlada vjerojatno će predstaviti svoj ažurirani ekonomski i fiskalni okvir za nadolazeće godine u pripremi za Nacrt proračunskog plana za 2026., koji će biti predstavljen parlamentu do sredine listopada. Očekujemo da će vladino fiskalno ažuriranje donijeti ohrabrujuće vijesti o kretanju proračunskog deficita usred jačeg tržišta rada i nižih državnih rashoda za kamate nego što se očekivalo u travnju, kao i široku potvrdu izgleda za rast BDP-a nakon sklapanja trgovinskog sporazuma između EU i SAD-a.

Godinu prije planiranog

Jedno od ključnih postignuća moglo bi biti smanjenje proračunskog deficita na blizu praga od 3% BDP-a godinu dana ranije nego što se prethodno očekivalo.

Analitičari UniCredita naglašavaju nedavne napore Italije da smanji omjer proračunskog deficita zemlje s 9% BDP-a u 2020. na 3,4% BDP-a u 2024., te moguće fiskalne ciljeve za ovu i sljedeću godinu. Značajno postignuće bilo je obuzdavanje porasta javne potrošnje bez kamata potrebne za ublažavanje utjecaja pandemijske krize i energetskog šoka, uključujući ublažavanje povećanja javnih kapitalnih transfera povezanih s fiskalnim poticajima za obnovu zgrada (Superbonus). U rujnu prošle godine vlada se obvezala na strukturno fiskalno zatezanje od najmanje 0,5 postotnih bodova BDP-a godišnje, što se od Italije traži u okviru EDP-a EU-a. Do sada je to postignuto razboritim usmjeravanjem fiskalne politike prema odabranim proračunskim intervencijama za podršku rastu i tržištu rada.

Dva glavna čimbenika

Čini se da se to isplatilo. Sposobnost Italije da smanji proračunski deficit bliže 3% BDP-a u 2025. (u usporedbi s prethodnim fiskalnim ciljem od 3,3% u 2025.) mogla bi ovisiti o dva glavna čimbenika. Prvi je poboljšanje prihoda opće države, koji također imaju koristi od širenja porezne osnovice, potpomognute poboljšanim rezultatima tržišta rada. Drugi faktor je nešto bolja od očekivane putanja rashoda za kamate, podržana kontinuiranim smanjenjem troška javnog duga prilikom izdavanja. U 2026. godini cilj proračunskog deficita vjerojatno će biti potvrđen na nešto ispod 3% BDP-a. Nakon što vlada zajamči usklađenost s potrebnim fiskalnim stezanjem, vjerojatno će iskoristiti svaki fiskalni prostor koji se pojavi (u usporedbi sa scenarijem bez promjene politike) za financiranje novih proračunskih mjera, prvenstveno smanjenja poreza za kućanstva i tvrtke sa srednjim prihodima.

Italija se trenutno nalazi u postupku prekomjernog deficita (EDP) jer je njezin proračunski deficit za 2023. premašio 3% BDP-a, a deficit je i dalje iznad 3% (iako u padu) očekivao se za 2024. i 2025. u vrijeme kada je Europska komisija u lipnju 2024. donijela odluku o otvaranju EDP-a. Do sada se vlada obvezala na izlazak iz EDP-a 2027. Nedavni događaji čine se da podupiru očekivanje da bi proračunski deficit ove godine već mogao biti bliži 3% BDP-a, što bi trebalo ojačati projekcije za proračunski deficit manji od 3% u 2026. i 2027.

Ako se takva prognoza objavi ovaj tjedan, to bi moglo dovesti zemlju u povoljniji položaj za izlazak iz EDP-a godinu dana ranije nego što se očekivalo. Mogućnost izlaska iz EDP-a mogla bi donijeti prednosti Italiji. Prvo, potrebno fiskalno stezanje svake godine moglo bi se ublažiti. Iako će Italija ostati predana ograničavanju razvoja svoje javne potrošnje u skladu s novim fiskalnim pravilima EU, to ne bi nužno zahtijevalo značajno pooštravanje od najmanje 0,5% BDP-a svake godine. To bi omogućilo oslobađanje resursa za poticanje gospodarskog rasta. Drugo, očekivani izlazak iz postupka u slučaju prekomjernog deficita pomogao bi jačanju trenutnog pozitivnog raspoloženja na tržištu prema Italiji, moguće ubrzavajući pad troškova servisiranja još uvijek visokog javnog duga zemlje (134,9% BDP-a u 2024., prema najnovijoj dostupnoj procjeni).

To bi, pak, mogle primijetiti agencije za kreditni rejting, dodatno učvršćujući trenutni pozitivan trend u svojoj procjeni. Vlada sada radi na svojoj ažuriranoj prognozi i strategiji uoči predstavljanja Nacrta proračunskog plana za 2026. za otprilike tri tjedna.

Tagovi: #talijanski deficit, #italija, #talijanska vlada, #postupak prekomjernog deficita
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE