UN priprema teren za odlučivanje o međunarodnim porezima

Opća skupština UN-a naglasila bi predloženom rezolucijom da bi “međunarodna porezna suradnja trebala biti univerzalna u pristupu i obuhvatu i u potpunosti uvažiti različite potrebe i kapacitete svih zemalja, posebno zemalja u razvoju i zemalja u posebnoj situaciji”, stoji u priopćenju.

Inicijativa bi trebala utrti put značajnijoj ulozi Ujedinjenih naroda u pregovorima o međunarodnim porezima. Prijedlog je u listopadu predstavila Nigerija u ime afričkih država, pozivajući na izglasavanje porezne konvencije UN-a.

Inicijativa je u srijedu prihvaćena podrškom 120 zemalja. Njih 48 bilo je protiv, a devet je bilo suzdržano, uključujući Norvešku, Tursku, Meksiko i Ujedinjene Arapske Emirate.

Protiv prijedloga glasali su, među ostalima, SAD, sve članice EU-a, Velika Britanija te Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

Pregovori su krenuli u listopadu i izazvali napetosti među članicama. Pregovarač iz jedne zemlje u razvoju optužio je u razgovoru za Financial Times diplomate iz EU-a i Velike Britanije da su ignorirali preporuke glavnog tajnika UN-a Guterresa i da su pokušali blokirati inicijativu.

Početkom godine glavni tajnik UN-a napisao je u izvješću da je jačanje uloge UN-a u oblikovanju politike “najodrživiji put da se međunarodna porezna suradnja bude potpuno uključiva i učinkovita”, a njegove riječi našle su se i u novousvojenoj rezoluciji.

“Omalovažavaju (Guterresovo – op. ur.) izvješće i namjeravaju omalovažiti cijeli proces i jednostavno ga ugušiti. Ne žele da se o pitanjima oporezivanja raspravlja ovdje (u UN-u)”, rekao je pregovarač za Financial Times.

U amandmanu na rezoluciju u posljednjem trenutku Velika Britanija je predložila da se ukloni pojam “konvencija” i zamijeni slabijom alternativom iz Guterresova izvješća.

Bogate su zemlje već na razini Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dogovorile izmjene međunarodnog sustava oporezivanja, a pridružila im se i skupina G20.

Gotovo 140 zemalja priprema se tako u 2024. provesti u djelo dogovor iz 2021. koji predviđa uvođenje minimalne globalne stope poreza na dobit multinacionalnih kompanija od 15 posto.

Planiraju i preraspodjelu prava na oporezivanje 25 posto dobiti zemljama u kojima prodaju svoje proizvode i usluge. Do sada digitalni su divovi plaćali porez samo u zemljama u kojima su registrirani.

OECD je desetljećima dominirao međunarodnom poreznom politikom, ali u proteklim godinama kritičari sve glasnije upozoravaju da su bogate zemlje previše moćne i da donose odluke iza zatvorenih vrata, čak i na najvišim razinama UN-a.

Uoči glasovanja, stalni predstavnik Nigerije pri UN-u Tijjani Muhammad-Bande nazvao je rezoluciju “svjetionikom nade”, naglasivši da “nije samo politički dokument, već i dokaz naše zajedničke odlučnosti da gradimo pravednije, otpornije globalno gospodarstvo”.

“Porezne oaze i korporativni lobisti predugo su imali prevelik utjecaj na globalnu poreznu politiku u OECD-u”, rekao je izvršni direktor skupine Tax Justice Network Alex Cobham za udrugu istraživačkih novinara ICIJ.

“Danas počinjemo preuzimati kontrolu nad globalnim poreznim propisima koja utječu na sve nas”, kazao je Cobham.

Ravnatelj OECD-ovog Centra za poreznu politiku i upravu Manal Corwin izjavio je pak da ICIJ da je organizacija ponosna na “dokazane rezultate i stvaranje uvjeta za značajne promjene u međunarodnom poreznom sustavu koji su koristili i razvijenim i zemljama u razvoju”.

U 2024. sve države članice UN-a biti pozvane da se pridruže međuvladinom pregovaračkom procesu, bez obzira na to kako su glasale o prijedlogu rezolucije.