Naime, prema podacima DZS-a, nakon rasta od 1,8% u siječnju, obujam industrijske proizvodnje u veljači je bio viši za 4,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi). S druge strane, u odnosu na siječanj zabilježen je porast od 3,4% (sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi).
Promatrajući prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivna godišnja kretanja u veljači dominantno su bila pod utjecajem rasta proizvodnje u kategoriji Intermedijarni proizvodi kod koje je zabilježen godišnji rast od 10,2%. Slijede kategorije Kapitalni proizvodi (4,5%) te Energija (3,0%). S druge strane, ublažavanju godišnjeg rasta pridonio je godišnji pad u preostale dvije kategorije, Trajni proizvodi za široku potrošnju (-12,7%) te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-2,3%).
Promotrimo li djelatnosti prema područjima (NKD), prerađivačka je industrija (koja čini preko 80% ukupne proizvodnje), nakon povratka pozitivnim godišnjim vrijednostima u siječnju (0,6%), u veljači zabilježila rast od 4,4% na godišnjoj razini. Godišnji rast kod prerađivačke industrije zabilježen je u 10 od 24 djelatnosti, pri čemu je najsnažniji rast zabilježen kod potkategorije Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, po stopi od 17,9%. S druge strane, najsnažniji godišnji pad kod prerađivačke industrije i dalje bilježi potkategorija Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, po stopi od 56,2%. Za razliku od prerađivačke industrije, kod Rudarstva i vađenja (-13,6%) zabilježen je godišnji pad, dok je kod kategorije Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabilježen porast od 6,3%.
Podaci za veljaču potvrdili su nastavak oporavka industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju. Epidemiološka slika u mjesecima ispred nas, kao i brzina oporavka inozemne potražnje, utjecat će na dinamiku oporavka u ostatku 2021. godine. S druge strane, niska prošlogodišnja baza ići će u prilog izraženijim stopama oporavka. Ipak, niska konkurentnost i dalje će ostati najveći izazov sve dok se ne dogodi zaokret prema proizvodnji proizvoda srednje do visoke tehnološke složenosti. Naime, iako se industrija (uz građevinarstvo) pokazala otpornijom na trenutnu krizu, njezin udio u hrvatskom gospodarstvu zaostaje za prosjekom EU i usporedivim zemljama. Pri tome je sasvim jasno da će zemlje s jakom i konkurentnom industrijom imati brži i stabilniji oporavak i da već sada ostvaruju veći potencijal rasta.
